pepe100

/admin

About admin

This author has not yet filled in any details.
So far admin has created 7 blog entries.
12 Juli 2018

Filozofija znanosti – kur'ansko viđenje

Preuzmi pdf

2019-05-12T12:22:22+00:00 Živa baština - časopis za filozofiju i gnozu br. 2.|Ključne riječi: , , , , , , |

12 Juli 2018

Henry Corbinova hermeneutika

Kategorija: Filozofija
Preuzmi pdf

2019-05-12T12:22:55+00:00 Živa baština - časopis za filozofiju i gnozu br. 2.|Ključne riječi: , , , , , |

Henry Corbin je francuski filozof i teolog rođen 1903. u Parizu, gdje je i umro 1978. godine. Nakon studija filozofije i orijentalnih jezika diplomirao je 1928. godine na l’Ecole Pratique des Hautes Etudes i 1944. godine oženio se Stellom Leenhardt. Osim vrsnog poznavanja jezika, filozofije i teologije, temeljito je bio upućen i u muziku. Iako je bio protestant, završio je katoličku školu, a kasnije je dobio diplomu iz skolastičke filozofije na Katoličkom institutu u Parizu. Imao je priliku baviti se intelektualnim istraživanjem zajedno s poznatim francuskim učenjacima kao što su Etienne Henry Gilson, Emile Brehier i Louis Massignon. Godine 1919. počeo je prisustvovati predavanjima iz filozofije na Sorbonni, a posebno pažljivo odslušao je kurs, koji je održao Etienne Gilson na temu Ibn Sininih tekstova prevedenih na latinski jezik.

Već se ovdje primjećuje njegovo zanimanje za određeni aspekt unutar teologije, koji će se kasnije pokazati kao jedan od stupova njegovog obnavljanja onog što naziva profetskom filozofijom, a to je angelologija. U tom periodu obilazi Ecole des Langues Orientales gdje se susreće s Louisom Massignonom, koji ga upoznaje s tekstom Hikmat al-Ishraq Shihab al-Din Yahya Suhrawardija, što će biti odlučujuće na njegovom filozofijskom putu. Kako je bio veliki pobornik francusko- -njemačke saradnje, učinio je niz koraka unutar akademske zajednice, koji su omogućili ponovno približavanje u smislu različite vrste saradnje sa Martinom Heideggerom, Karlom Lowithom, Alexanderom Kojeveom, Ritterom i mnogim drugim autorima. Također, značajan je njegov prijevod Heideggerovog djela Šta je metafizika na francuski jezik.

4 Juli 2018

Religijsko iskustvo

Kategorija: Filozofija religije
Preuzmi pdf

2019-05-12T12:15:41+00:00 Živa baština - časopis za filozofiju i gnozu br. 1.|Ključne riječi: , , , , , , , |

Značenje i pojam religijskog iskustva vezani su za moderni Zapad i u posljednjim dvama stoljećima u žiži su pažnje naučnika koji se bave religijom. U ovom novom načinu razumijevanja, pojam religije je zadobio veoma široko značenje, koje obuhvata područje od njenih najprimitivnijih manifestacija kroz povijest čovječanstva do najnaprednijih oblika religijskih tradicija. U jednom širem smislu, religijskim iskustvom se naziva svaka vrsta ličnih osjećanja, stanja, osvjedočenja i razumijevanja koja čovjeka na neki način povezuju sa nevidljivim svijetom, svijetom koji je ponad prirodnog svijeta, i skrivenim silama koje vladaju čovjekom i drugim bićima materijalnog svijeta te usmjeravaju čovjekovu pažnju na njih. U ovom općenitom značenju religijsko iskustvo obuhvata, također, iskustva koja su isprepletena sa srčanom spoznajom koju imaju vjernici. Oni posmatranjem nekih uobičajenih događaja u svojim svakodnevnim životima zadobivaju otrežnjavajuće srčane spoznaje o svojim nematerijalnim stranama i o vezi nematerijalnih bića sa Ovim svijetom. Religijsko iskustvo u užem smislu je ono iskustvo u kojem kao da Bog Sebe na neki način očituje ili manifestira čovjeku. To je iskustvo u kojem osoba smatra da ono što ona kuša jeste Bog ili Božija manifestacija kod jednog bića ili djelo koje je na neki način povezano sa Bogom. Drugim riječima, može se kazati da je religijsko iskustvo u svom užem značenju jedna vrsta očitovanja ili manifestacije Boga osobi koja doživljava religijsko iskustvo.
Religijsko iskustvo ne pripada samo osobama koje su upoznate s pojmom Boga onakvim kakav je predstavljen u ibrahimovskim religijama i koji u Njega vjeruju, već ono podrazumijeva i pripadnike raznih primitivnih
plemena i one čija su teološka poimanja još u jednoj fazi nedozrelosti.

4 Juli 2018

Poslanica o samopreispitivanju duše

Kategorija: Praktični irfan
Preuzmi pdf

2019-05-12T12:16:52+00:00 Živa baština - časopis za filozofiju i gnozu br. 1.|Ključne riječi: , , |

Obaveza svakome odlučnome da ne zanemari preispitivanje svoje duše i njenoga ograničavanja u pokretima, mirovanjima i trenucima, jer svaki uzdisaj tokom života je vrijedno blago kojem nema zamjene, kojima se može kupiti riznica od riznica kojima nema kraja za vijeke vjekova. Stoga je nestanak ovih uzdisaja gubitak i to toliko ogroman gubitak koji sebi ne bi dozvolila duša razumnog čovjeka i umom obdarenoga.

Pred razumnim čovjekom je obaveza da se čuva propasti duše jer je ona varalica, spletkaroš. Razuman čovjek treba zahtijevati od duše prvo da ispravi odgovor za ono šta je govorila tokom dana, da preispita svoju dušu onako kako će je preispitati drugi na Sudnjem danu, te tako isto i svoj pogled, a bogme i svoje trenutke, misli, stajanje, sjedenje, hranu, piće, snove, mirovanje i šutnju. Obaveza je, također, preispitivanje duše tokom čitavoga života, dan za danom, iz sata u sat, svih organa tijela i svih grijeha u srcu i udovima u svakome trenutku.

O autoru:

Ali ibn Musa ibn Dža‘fer ibn Muhammed – s nadimkom Tāvūs (Paun), kojeg je dobio zbog svoje ljepote ali i zbog neproporcionalnosti nogu u odnosu na cijelo tijelo kao kod pauna – direktni je potomak hazreti Hasana i hazreti Sedžada. Sejjid ibn Tāvūs rodio se u Hillu 589. godine po Hidžri i u njemu je odrastao. Preselio se u Bagdad 625. godine po H. i u njemu ostao petnaest godina. U tom vremenu bio je posvećen naučnom radu i odgoju učenika. Halifa tog vremena Mustensir Abbasi pozvao ga je sebi i zatražio od njega da preuzme položaj davanja fetvi, što je on iz svoje poniznosti odbio. Također, pozvao ga je da uđe u vlast, ali je on i to odbio i vratio se u Hill. Potom odlazi u Mešhed te Kerbelu i Nedžef, a u svakom od tih gradova ostaje po tri godine. Godine 652. po Hidžri vraća se u Bagdad i u njemu ostaje sve do okupacije Mongola. Tu je preživio strahote okupacije. Na kraju života vraća se u svoj rodni grad Hill, gdje je preselio na bolji svijet 5. zil-hadže 664. godine po Hidžri.

4 Juli 2018

Dokazi postojanja duše

Kategorija: Filozofija
Preuzmi pdf

2019-05-12T12:19:05+00:00 Živa baština - časopis za filozofiju i gnozu br. 1.|Ključne riječi: , , , , |

Filozofija u svojoj primarnoj zadaći i definiciji, bar kada govorimo o klasičnoj islamskoj filozofiji, prije svega se zanima za sāmu egzistenciju (postojanje) i njene osnovne karakteristike i stanja i zakonitosti kojima je ona podložna, bilo da je to egzistent apsolutno – a primarno je to predmet filozofije – ili ograničena pojedinačna egzistencija – i to je njeno sekundarno zanimanje. Ustvari, u tome i leži veličina filozofije, odnosno u njenoj osnovnoj temi zanimanja. Upravo stoga filozofiju u tradicionalnim tekstovima nazivaju još i uzvišena nauka ili mudrost ili majkom nauka.

Dakle, filozofija dokazuje ili odbacuje postojanje određenog vida egzistencije i time priprema teren za istraživačke djelatnosti drugih nauka. Filozofijom se dolazi do mjerila za raspoznavanje i razlikovanje zbilja od uobrazilja. Drugim riječima rečeno, filozofija dokazuje postojanje egzistencije kojom se druge nauke bave. Tako filozofija nema potrebu za drugim naukama, dok druge nauke imaju potrebu za filozofijom, prije svega da
im dokaže predmet njihovog zanimanja i što je pritom još veoma važno da dokaže potvrdne principe tih nauka.

Kada govorimo o dokazima postojanja duše, oni se dijele na dvije grupe: dokazi koji općenito dokazuju postojanje duše i dokazi koji su ograničeni na dokazivanje postojanja čovjekove duše.

4 Juli 2018

Odnos između filozofije i teologije u postmodernom dobu

Kategorija: Filozofija teologija
Preuzmi pdf

2019-05-12T12:20:24+00:00 Živa baština - časopis za filozofiju i gnozu br. 1.|Ključne riječi: , , , , , |

Zamisao prema kojoj bi filozofija trebala biti u službi teologiji odbačena je na Zapadu od većine filozofa, ali i mnogih teologa, barem od perioda prosvjetiteljstva evropske misli. Ali umjesto da donese emancipaciju filozofije, rezultat je bio taj da je filozofija dobila položaj sluge svojoj vlastitoj djeci, naime, prirodnim i društvenim znanostima.

Znanstveni realisti će određivati i samo biće na osnovu krajnjih naloga znanosti. Stoga, gdje ovo ostavlja vezu između filozofije i teologije? Mnogi tu vezu vide kao zauvijek prekinutu, a mnogi kršćanski teolozi smatraju to čak i prednošću za teologiju. Kako to oni vide, filozofija nikada i nije bila neka dobra sluškinja, jer je uvijek postavljala više pitanja nego što je rješavala.

Naravno, ovakav stav nije nepoznat muslimanskim učenjacima. Vrlo lahko se mogu naći muslimani koji su sumnjičavi spram filozofije, posebice spram islamske filozofije. Postoje čak i oni, kao što je Gazali, koji su filozofiju optužili za blasfemiju i bogohuljenje. Drugi će se pak zadovoljiti s time da se filozofija bavi svojim vlastitim poslom i da se ne miješa u teološku doktrinu.

Filozofija, međutim, odbija da bude ignorirana. Ona ima način da se nametne čak i onim teolozima koji bi željeli da filozofije jednostavno nestane. Filozofija pak optužuje one koji je negiraju za manjak razuma, a budući
da proklamira da je razum ono što pravi razliku između čovjeka i drugih životinja, ova optužba svodi se na optužbu da su oni koji je zanemaruju niži od ljudi.

Dakle, nakon uspona i pada pozitivizma, nakon što je filozofija proglašena sluškinjom prirodnih znanosti, nakon što joj je dodijeljen zadatak da počisti ostatke pitanja, filozofija se pojavljuje u novoj odori kao filozofija  religije, skromno nudeći vlastita pitanja teologu. Površno gledano, većina ili veliki broj tih pitanja su ona koja su teolozima poznata već stoljećima: Kako se može dokazati egzistencija Boga? Kako Bog može znati šta će
slobodni ljudi uraditi? Može li Bog načiniti toliko velik kamen da ga i On sam ne može dići? Kako vječni Bog može znati privremeni materijalni svijet? I pitanja slična ovima.

25 Mart 2016

FONDACIJA “BAŠTINA DUHOVNOSTI”

2016-03-25T22:06:36+00:00 Baština duhovnosti|

Potaknuti mišlju velikana islamske misli, Objave i filozofije, Allame Tabatabaija – koji je na upit o njegovom veličanstvenom učenjačkom pregnuću skromno izjavio da je on imao za cilj jedino dati svoj doprinos cjelokupnom znanju čovječanstva i ostaviti traga koliko jednu rečenicu na tom putu  – i mi smo se okupili da damo doprinos tom plemenitom cilju, svjesni svojih manjkavosti i neznanja, ali počašćeni okolnošću da nam je u ovom kratkom ovozemaljskom životu pružena tako jedinstvena prilika.

Došao je čovjek do Allame Tabatabaija i primijetio: “Duhovni put je poput pomjeranja planine trepavicom”, na šta Allame reče: “Da, tako je. Ali nikad ne treba zaboraviti da je naspram nas u ovom poslu Uzvišeni Bog. Zato reci: ‘O Bože!’, i kreni, a On će to umjesto tebe uraditi i na kraju tebi pripisati.”

Časni Kur'an našem Poslaniku, s.a.v.a., kaže: “I nisi ti bacao kada si bacao, nego je Allah bacao.” (El-Enfâl, 8:17.)

Nadamo se da će ovaj naš trud u ovom mraku posvemašnje poplave materijalističkih učenja i pošasti moderne civilizacije, koja prijeti svemu ljudskom i plemenitom, koja čovjeka svodi na životinjsku razinu,  gdje nema mjesta misli nadahnutoj Božijim Apsolutom i sadržaju otkrovenja onostranog, da upalimo jednu svijeću i koliko-toliko odagnamo ovaj mrak i osvijetlimo put ka Vječnosti, koji je pred nama. Svu nadu polažemo u Uzvišenog Boga i od Njega tražimo pomoć!

Baština objave

Potaknuti mišlju velikana islamske misli, Objave i filozofije, Allame Tabatabaija – koji je na upit o njegovom veličanstvenom učenjačkom pregnuću skromno izjavio da je on imao za cilj jedino dati svoj doprinos …

Posjeti stranicu

Fondacija Baština Duhovnosti

Zalik 15d Mostar 88000 BiH

Phone: Mob: +387 61 371 019

Web: Baština objave