Iako Motahari nije odbacio neko od načela ranijih filozofa niti je načelima islamske filozofije pridodao neko novo, ipak on nije bio samo tumač i pokoran komentator islamske filozofije nego je bio kritički raspoložen komentator, bilo da se radi o osnovanim pitanjima koja se ranije nisu našla pred pređašnjim filozofima, bilo da je riječ o osnovanim prigovorima Mulla Sadrau, Ibn Sinau,… Više
Posredstvom vjere u vječnost islama, Motahari rasprave o filozofiji etike shvata veoma ozbiljno. U raspravi o filozofiji etike uvijek teži ka dokazivanju neke vrste postojanih i temeljnih vrijednosti. Drugim riječima, težio je dokazivanju vječnih etičkih načela i vječnosti etike i nastojao kritizirati ideju o relativnosti etike. Prema Motaharijevom mišljenju, vječnost etike u uskoj je vezi sa vječnošću islama i konačnošću… Više
Merhum Motahari se od 1944. godine počeo upoznavati sa logikom novijih filozofija, a od 1946. izučava markističku literaturu, osobito knjige Dijalektički materijalizam dr. Avanija i Elementarna načela filozofije, djelo Georgesa Politzera. Dobar dio njegovih kritika tiče se Marksovih i ideja njegovih sljedbenika u Iranu. U djelu Principi filozofije i metod realizma raspravlja i kritizira ideje mnogih starih i novih teističkih… Više
Motahari ima dvije važne odlike, kelamsku i filozofsku, te se stalno kreće između filozofijskog kelama i čiste filozofije. Upravo zbog takvog kretanja u svojim djelima bavi se pojašnjavanjem odnosa između kelama i filozofije te nastoji svakome od ovo dvoje dati njegovo pravo i ne žrtvovati jedno zarad drugog. S Motaharijevog gledišta, znanost kelama na svom razvojnom putu prošla je kroz… Više
U savremeno doba uobličila su se tri važna toka u pogledu razuma i religije: maksimalni racionalizam, fideizam i kritički racionalizam. Ova tri toka proizašla su iz razmatranja pitanja: da li razum može imati ulogu sudije i da li razum može podariti valjanost vjerskim uvjerenjima i stavovima ili ne? Maksimalni racionalizam jeste viđenje koje dokazuje upotrebu razuma u području religije do… Više
Filozofska djela profesora Motaharija praćena su preciznošću, dubinom i uzimanjem u obzir svih aspekata.Pored rečenog, među karakteristike njegovih filozofskih ideja spadaju jasnoća, posjedovanje široke slike, detaljnost i komparativnost. Mnoga od dubokih i složenih filozofskih pitanja postaju u njegovom filozofskom aparatu jasna, pojednostavljena, prosta i lahka, i tako ta pitanja izlazi iz svođenja na okvire razumijevanja tek male grupe učenika i… Više
Islamske filozofske škole jesu: peripatetička filozofija, filozofija prosvjetljenja (falsafe-ye išraq) i transcendentna teozofija (hikmat-i mute'aliyye). Metod peripatetičke filozofije jeste čisto racionalno dokazivanje i argumentacija; metod filozofije prosvjetljenja je demonstrativno racionalno dokazivanje i argumentacija, duhovno pregnuće (mudžahedah) i čišćenje duše. Transcendentna teozofija je u pogledu metode slična išraqi školi, ali je drugačija u pogledu načela i izvođenja zaključaka. Asfar Sadrul-mutea'alihina, Ibn… Više
Pravednost i znanstveni pristup Znanstvena pravednost, stručna kritika i poštovanje dostojanstva pisane riječi bili su sadržaj pisanih djela šehida Motaharija. Klonio se iznošenja filozofskih pitanja na neodgovarajući i neadekvatan način, i idejama nije prilazio drugačije nego kroz znanstveno suočavanje s njima. Promišljao je svaku ideju koju je smatrao dostojnom analize, te bi je izložio stručnoj kritici. 2. Poštivanje načela znanstvenog… Više
Uvodno kazivanje Motahari je čovjek koji se odlikovao posjedovanjem filozofskog uma. Kao specifičnosti filozofskog uma profesora Motaharija može se nabrojati: upotreba moći poopćavanja, obraćanje pažnje na teorijske aspekte, oslobođenost od okoštalog procjenjivanja misli i stavova bez obraćanja pažnje na njihove izvore, sagledavanje iz različitih aspekata pitanja o kojima se raspravlja, dovođenje u pitanje onoga što su drugi pretpostavljali kao izvjesno… Više