Urednik: Amar Imamović
Recenzenti: prof. dr. Ismet Bušatlić, prof. dr. Mehmed Kico, prof. dr. Hossein Ali Ghobadi, mr. Nihad Čamdžić
Godina: 2012
Format: B5
Broj stranica: 296
ISBN: 978-9958-867-06-4
Sadržaj
RIJEČ UREDNIKA
UVOD
TESAVVUF, MEVLANA I MEVLEVIJSKI TARIKAT
PRETPOSTAVKA ZA NASTANAK I ŠIRENJE TESAVVUFA
U POTRAZI ZA RUMIJEM
BOSNA I HERCEGOVINA, POVIJESNI TOK I UTJECAJI S ISTOKA
TESAVVUF I TARIKATI U BOSNI
MEVLEVIJSKI TARIKAT I NJEGOVO MJESTO U BOSNI I HERCEGOVINI
HISTORIJSKI PREGLED BOSANSKE KNJIŽEVNOSTI
MEVLEVIJE I PISCI KOJI SU PISALI NA PERZIJSKOM JEZIKU
ČETIRI ISTAKNUTA BOŠNJAČKA MEVLEVIJSKA PISCA
UTJECAJ DŽELALUDDINA RUMIJA I MEVLEVIJSKOG TARIKATA NA BOŠNJAČKE PISCE
A) Dželaluddin Rumi
B) Fevzija
C) Mejlija
D) Fadil-paša
E) Sudi
IDEJNE PODUDARNOSTI KOD MEVLANE I BOŠNJAČKIH PJESNIKA
A) Dželaluddin Rumi
B) Fevzija
C) Mejlija
D) Fadil-paša
E) Sudi
ZAKLJUČAK
IZVORI
BIBLIOGRAFIJA
ABSTRACT
Riječ urednika
U ovom djelu kontrastivno-komparativnom metodom razmatrana su najvažnija djela Mevlane Dželaluddina Rumija i jednog broja istaknutih divanskih pjesnika Bosne i Hercegovine, na temelju čega je autor pokušao ustanoviti do koje su mjere Mesnevija i mevlevijski tarikat utjecali na formiranje i razvoj bošnjačke kulture i divanske književnosti Bosne i Hercegovine.
Cilj ovoga rada bio je upoznavanje temelja, metoda i građe putem koje je došlo do interkulturalne i transliterarne komunikacije između Bosne i Hercegovine i Irana, što predstavlja doprinos razvoju i obogaćivanju komparativnih istraživanja. Autor se pritom služio istraživačkim metodama svojstvenim društvenim naukama, pri čemu se koristio jako širokim dijapazonom znanstvene i literarne građe.
Ovaj rad sastoji se iz triju dijelova. U prvom, nakon kraće elaboracije i razmatranja historijata i povijesnih promjena razvoja tesavvufa, veoma detaljno su obrađene teme vezane za život Rumija i mevlevijski tarikat, kao što su Rumijev svjetonazor, nastanak i razvoj mevlevijskog tarikata, te društveno-historijski, kulturni i književni kontekst vremena nastanka i djelovanja ovog tarikata. U drugom dijelu razmatrane su promjene na kulturnom i književnom planu u Bosni i Hercegovini kao i utjecaj perzijskog jezika i književnosti na književnost i kulturu ovoga podneblja. U istom dijelu razmatrane su i teme kao što su: dolazak islama u Bosnu i Hercegovinu; uloga tesavvufa, posebno mevlevijskog tarikata, na planu širenja islama, a u odvojenim poglavljima predstavljeni su pjesnici iz Bosne i Hercegovine, koji su pisali na perzijskom jeziku, a također i oni pjesnici koji su pripadali mevlevijskom tarikatu, sa posebnim osvrtom na Sudija, Mejliju, Fevziju i Šerifovića.
U trećem dijelu podrobno je razmatran intelektualni nazor pobrojanih bošnjačkih pjesnika, kao i samog Rumija, a s aspekta metode analize sadržaja detaljno su analizirana djela navedenih autora. Na osnovu studiozne analize može se zaključiti da je Rumi ostvario velik utjecaj na islamsku kulturu Bosne i Hercegovine, a posebno na divansko pjesništvo četverice bošnjačkih predstavnika, tj. Sudija, Mejlije, Fevzije i Šerifovića. Pored ogromne vremenske i kulturološke distance između navedenih, postoji dosta sličnosti s iranskim irfanskim i književnim djelima te je primjetan snažan Rumijev utjecaj. Ovi bošnjački divanski pjesnici su s mnogo ljubavi slijedili Rumija na polju odabira tema i motiva, prezentacije određenih ideja te i na drugim poljima.
Na kraju, u poglavlju u kojem je ponuđen zaključak autor ukratko elaborira i rezimira sva poglavlja, nudeći postignuća do kojih je došao tokom ovog istraživačkog poduhvata, u čijoj osnovi je njegova doktorska disertacija.
Ovim projektom Fondacija “Baština duhovnosti” još jednom opravdava smisao svoga postojanja i ovo djelo sa radošću nudi znanstvenoj i široj javnosti bez imalo sumnje da će ono naći svoje mjesto u očuvanju kulturne baštine Bošnjaka na ovim prostorima.