Kratak pregled filozofske misli Al-Kindija

Preuzeto iz udžbenika “Historija islamske filozofije” s Univerziteta “Al-Mustafa”.

Prethodno: Životopis Al-Kindija

Pošto se smatra da je Al-Kindi prvi filozof musliman, upravo zbog toga je i analiza svih njegovih filozofskih stanovišta iznimno bitna, što nije slučaj sa kasnijim filozofima kod kojih je potrebno uzeti u obzir i razmotriti samo njihova specifična mišljenja. U vezi sa Al­-Kindijem, također, potrebno je raspravljati o tome koja su njegova stanovišta originalna a koja usvojena. U ovom sažetom prikazu, naravno, nemoguće je obuhvatiti sve njegove misli, a isto tako nije moguće ni posvetiti se raspravi o kojoj je već bilo riječi. Stoga, kako bismo imali jednu ilustrativnu, korisnu i konciznu raspravu, čini se da je od svega najbolje napraviti jednu opću klasifikaciju Al-Kindijevih stanovišta.

Taj posao je studiozno i cjelovito uradio doktor Hisam Muhijuddin Al-Alusi, uz opširnu elaboraciju, analizu i raspravu. Prema tome, ono što ćemo u ovom kratkom izvješću, u vezi sa stanovištima Al-Kindija, prezentirati, inspirirano je njegovim istraživačkim radom pod naslovom “Felsefetul-Kindi” tj. Al-Kindijeva filozofija[1].

Sveukupno, Al-Kindijeva stanovišta se mogu podijeliti u pet skupina:

1. Stanovišta i rasprave koje se mogu elaborirati u okviru jednog općeg naziva “Filozofija nauke”,
2. Stanovišta i rasprave o Bogu i Njegovoj vezi sa svijetom,
3. Stanovišta i rasprave o prirodi i prirodnim znanostima,
4. Stanovišta i rasprave o nebeskoj sferi, astronomiji i formi svijeta (صورةالعالم),
5. Stanovišta i rasprave u vezi sa etikom, bez obzira da li se pod tim misli na filozofiju etike ili pak na samu nauku o etici.

Ukratko ćemo se sada osvrnuti na sadržaje svake od navedenih pet skupina stanovišta:

 

Prva skupina

Generalno, u ovim stanovištima četiri pitanja privlače pažnju:

1. Podjela i klasifikacija nauka
2. Pitanja koja se odnose na epistemiologiju
3. Teorijska logika (rasprave o formalnoj i sadržajnoj logici)
4. Praktična logika (metodološke rasprave ili rasprave o naučnoj metodologiji)

Uvažavajući konciznost u prezentaciji sadržaja, u jednom šematskom prikazu osvrnut ćemo se samo na prvo pitanje, a ostala pitanja ćemo ovoga puta zaobići.

Al-Kindi klasificira nauke na sljedeći način:

Vjerske nauke, što znači objavljene (vahji)

Humana nauka, a to je filozofija

Nauke

Uvod ili propedeutika

Nauke poželjne po sebi

Matematika

Logika

Nauka o brojevima

Geometrija

Astronomija

Muzika

Praktična

Teorijska

Etika

Politika

Metafizika

Nauka o duši

Prirodne nauke

 

Druga skupina

U ovom dijelu, sljedeća pitanja privlače pažnju:

1. Bog i Njegovi atributi
2. Vremenita stvorenost svijeta i argumenti postojanja Boga

U dijelu o argumentima susrećemo tri argumenta:

1. Argument vremenite stvorenosti na temelju ograničenosti tijela, vremena i kretanja,
2. Argument jedinstva i mnoštva,
3. Argument poretka ili argument uređenja, nakane i volje.
4. Kako je Bog stvorio svijet?

 

Treća skupina

U ovoj skupini uočavaju se sljedeća pitanja:

1. Osnove prirodnog tijela
2. Duša
3. Definicija duše
4. Duša nije tijelo
5. Dualitet duše i tijela
6. Vrste duše: vegetativna, animalna i ljudska
7. Zaduženja tih vrsta
8. Ono što se pridružuje prirodnom tijelu (akcidenti): prostor, vakuum (hala’), potpuna ispunjenost prostora materijom (mele’), kretanje, vrijeme

 

Četvrta skupina

1. Sfera, njena priroda i o tome da je okrugla i njena svojstva
2. Svijet stvaranja i rastvaranja i tumačenje nekih prirodnih pojava; u ovom pitanju se govori o mnogim raspravama tako da nismo u mogućnosti predstaviti sve njih.
3. Pitanje stvaranja i kauzaliteta; u ovoj raspravi se govori o vrstama djelovanja i trpljenja kao i o bliskim i dalekim djelatnim uzrocima.

 

Peta skupina

Ovaj dio sadrži sljedeće rasprave:

1. Kakav odnos etika ima sa filozofijom?
2. Šta je vrlina i koje su njene vrste?
3. Spoznaja tri moći duše;
4. Šta je to mudrost (filozofija)?
5. Etičke finese koje se mogu uzeti iz djela Risaletu fil-hiljeti li daf'il-ahzān.

Nastavak: Kindijeva djela 

---