Gazalijeva djela

Preuzeto iz trećeg sveska knjige “Stavovi islamskih mislilaca o obrazovanju i odgoju”
Napisao i priredio: SEMT – Institut za proučavanje i pisanje udžbenika za univerzitete humanističkih nauka, Qom, Iran
Prevod: Lutfi Akbaš i Sedad Dizdarević

Prethodno: Gazalijev život

Iako je živio relativno kratko, Gazali je bio veoma plodan mislilac i iza sebe je ostavio veliki broj djela od kojih su neka bez premca širom islamskog svijeta. Naprimjer, još niko nije napisao djelo koje bi bilo slično ili ravno njegovim djelima Ihjau ‘ulumi-d-din i Kimija-jee se’adat. Svi učenjaci koji su se nakon Gazalija bavili praktičnim moralom kroz gnostički pristup bili su pod njegovim uticajem.[1] Najbolji primjer toga je djelo Hakaik Fejza Kašanija.

Postoji razmimoilaženje o broju Gazalijevih djela. On u jednoj svojoj poslanici na perzijskom jeziku tvrdi da je do pedeset i treće godine napisao blizu sedamdeset knjiga.[2] Malo je vjerovatno da je tokom dvije posljednje godine svoga života uspio taj broj podići na osamdeset. U svakom slučaju, neki pojedinci su zanemarili jasan postojeći tekst i po svom nahođenju, ostavljajući istinu po strani, stvorili legendu i pripisali Gazaliju oko pet stotina djela.

Od davnina su na Gazalijeva djela ukazivali pisci biografija i neki drugi muslimanski učenjaci kao što su Abdulgafir Farsij (451-529.H.g.) u djelu Es-Sijak, Ibn Asakir (499-571.H.g.) u djelu Tarihe Dimešk, Ibn Dževzi (508-597.H.g.) u djelu El-muntezim, Sabt ibn Dževzi (581-654.H.g.) u djelu Mir’atu-z-zeman, Ibn Halikan (608-681.H.g.) u djelu Et-tabekatu-l-alijjetu, Taš Kubrazade (10. hidžretsko stoljeće) u djelu Miftahu-s-se‘ade, Mulla Sadra Širazi (979-1050.H.g.) u djelu Mutešabihatu-l-Kur'an, Miftahu-l-gajb i Asfar, Mustafa Zubejdi (1145-1251.H.g.) u djelu Ittihafu-s-Seadeti-l-muttekkin bišerhi esrari Ihjau ‘ulumi-d-din, rahmetli Dželaluddin Homai u djelu Gazalinama, Džemil Saliba i Kamil Ijad u predgovoru djela El-munkizu mine-d-dalal, Adil Navihad u predgovoru svog djela Džavahiru-l-Kur'an itd.

Bibliografsko istraživanje Gazalijevih djela počinje negdje od polovine devetnaestog stoljeća. U to vrijeme je R. Gosche u svome djelu na njemačkom jeziku pod naslovom Der bareje zendegi o asare Gazali naveo četrdeset Gazalijevih djela (Berlin, 1858.g.). Nakon njega je D. B. MacDonald u članku pod naslovom Zendegi Gazali (Časopis američke asocijacije orijentalista JAOS, 1899. g.) govorio o nekim falsificiranim i lažnim djelima koja se pripisuju Gazaliju. W.H.T. Gairdner je, također, u knjizi Asare Gazali (Muderris, 1919.) pisao o njima. On je prije toga u jednom od članaka koje je objavio 1914. godine pisao o Gazalijevom djelu Miškatu-l-envar. Goldziher se u knjizi koju je 1903. godine objavio u Alžiru bavio Gazalijevim djelima, a nakon toga je i u predgovoru djela pod naslovom Fadaihu-l-batinije (Lion, 1926) ukazao na njih.

Lui Masignone je prva osoba koja se na jedan novi način bavila Gazalijevim djelima. On je u djelu pod naslovom Medžmuae mutune muntešir nešude derbaree tarihi tesavvufu eslami (Pariz, 1929.) Gazalijev život podijelio u četiri razdoblja i pobrojao djela koja su napisana u svakom od njih. Nedostatak ovog rada je u tome što se ne bavi djelima koja se pripisuju Gazaliju. Njegov nedostatak je ispravio Džordž Hoorani u članku Tertibe tarihi asare Gazali (Časopis američke asocijacije orijentalista JAOS, 1959, Tom 79, Broj 4, str. 225-233.).

Asin Palacios u svom četverotomnom djelu Ruhanijjete Gazali, koje je između 1932. i 1941. godine objavljeno u Madridu na španskom jeziku, pokušao je po prvi put odvojiti Gazalijeva originalna djela od falsifikata i djela koja mu se pripisuju. Nakon njega, W. Montgomery je u članku Sehhate asare mensub be Gazali (Časopis azijske kraljevske asocijacije JRAS, 1952.) ponudio tri nova kriterija za prepoznavanje Gazalijevih djela. To su:

1. Gazali smatra da je vjerovjesništvo ustaljeno duhovno svojstvo iznad razuma,

2. Gazalijeva djela imaju logički slijed,

3. Gazali je sljedbenik sunitske akide.

Prvu opsežniju knjigu koja predstavlja Gazalija napisao je Maurice Bougges, a nju je nakon njegove smrti u Libanu objavio Libanac Michel Allard 1959. godine u Bejrutu, pod naslovom Kaveš der tartibe tarihi asare Gazali.

Posljednju i najcjelovitiju bibliografiju Gazalijevih djela je objavio Abdurahman Bedevi 1961. godine pod naslovom Muellefatu-l-Gazali. On je nabrojao 457 djela i napomenuo da njih 72 pripada Gazaliju. O ostalim knjigama Bedevi kaže: “Od sedamdeset treće do devedeset i pete knjige Gazalijevo autorstvo je upitno. Knjige od devedeset i šeste do sto dvadeset i sedme najvjerovatnije ne pripadaju Gazaliju. Od sto dvadeset i osme do dvjesto dvadeset i četvrte su poglavlja ili dijelovi nekih Gazalijevih knjiga, a ne cjelovita i zasebna djela. Od dvjesto dvadeset pete do dvjesto sedamdeset i treće su djela koja se pripisuju Gazaliju. Od dvjesto sedamdeset i četvrte do tristo sedamdeset i devete su djela čiji autor nije poznat. Od tristo osamdesete do četristopedeset i sedme su manuskripti koji se pripisuju Gazaliju i moguće ih je naći u bibliotekama širom svijeta.

Iako Bedevijev rad nije bez grešaka, na ovom polju je ipak najbolji. On je hronološkim redom naveo sedamdeset i dva Gazalijeva djela. Iako su njegove riječi donekle nepovezane, sa izvjesnim ispravkama ćemo navesti njegovu listu Gazalijevih djela abecednim redom:

1. Ihjau ‘ulumi-d-din (prevedeno na perzijski jezik)

2. El-erbain fi usuli-d-din (prevedeno na perzijski jezik)

3. Esasu-l-kijas

4. El-istidradž

5. Esraru mu'amelati-d-din

6. El-iktisadu fi-l-i'tikad

7. El-džami‘u-l-avam ‘an ‘ilmi-l-kelam

8. El-imlau ‘ala muškil-l-ihja (El-imlau fi iškalati-l-ihja)

9. Ejjuhe-l-veled (U originalu napisano na perzijskom jeziku. Pogledaj: Mekatibe farsi Gazali – Fadailu-l-enam min resaili-l-hudžeti-l-islam, Izdavač Abas Ikbal)

10. Bidajetu-l-hidajeti

11. El-besitu fi-l-furu’

12. Tahsinu-l-meahiz (Fi ‘ilmi-l-hilaf)

13. El-ta'likatu fi furu'i-l-mezheb

14.Tefsiru Jakutu-t-te'vil

15. Telbisu Iblis

16. Tehafatu-l-felasife (prevedeno na perzijski jezik)

17.Tehzibu-l-usul

18. Dževabu-l-mesaili-l-erbe‘ati-l-leti se'elehe-l-batinijje bi Hamadan

19. Dževabu mesaile su'ile ‘anha fi nususi eškelet ‘ale-s-sa'il

20. Dževabu mufessili-l-hilaf

21. Dževahiru-l-Kur'an (prevedeno na perzijski jezik)

22. Hudždžetu-l-Hakk

23. Hakikatu-l-Kur'an

24. Hakikatu-l-kavlejn

25. Hulasetu-l-muhtesar ve nekavetu-l-muntesar

26. Ed-derdžu-l-merkum bi-l-džedavil

27. Ed-durretu-l-fahire fi kešfi-l-ulumil-l-ahireti

28. Risaletu-l-aktab

29. Risaletun ila Ebi Feth Ahmed ibn Selamet Dimemi bi-l-musil

30. Risaletun ila ba’di ehli asra

31. Risaletun fi rudžu’i esmaillahi ila Zatin Vahide ‘ala re’ji-l-mu’tezileti ve-l-felasife

32. Er-risaletu-l-kudsijje fi kavaidi-l-akaid

33. Er-risaletu-l-ledunnijje (prevedeno na perzijski jezik)

34. Zadu Ahiret (pisano na perzijskom jeziku)

35. Sirru-l-alemin ve kešfu ma fi-d-darejn (falsifikat)

36. Šifa’u-l-galil fi-l-kijasi ve-t-ta’lil

37.Gajetu-l-gavr fi dirajeti-d-devr

38. Gavru-d-devri fi-l-mes’eleti-s-seridžijje

39. Fetava-l-Gazali

40. Fetva (O Jezidu)

41. Fejsilu tefrikati bejne-l-islam ve-z-zindika

42. El-Kanun-l-kulli fi-t-te'vil

43. El-kistasu-l-mustekim

44. Kavasimu-l-batinijje

45. Kitabun fi mes’eleti kulli mudžtehidin musib

46. El-kešfu ve-t-tebjin fi gururi-l-halki-l-edžme'in

47. Kimija-jee se’adat (original na perzijskom jeziku)

48. Kutub fi-s-sihri ve havasi-l-kimija

49. Lubabu-n-nazar

50. Meahizu-l-hilaf

51. El-mabadi ve-l-gajat

52. Miheku-n-nazar fi-l-mantik

53. El-mustesfa min ilmi-l-usul

54. El-mustezhiru fi-r-reddi ala batinijjeti (Fedaihu-l-batinijje)

55. Miškatu-l-envar (prevedeno na perzijski jezik)

56. El-mednunu bihi ala ehlihi

57. El-mednunu bihi ala gajri ehlihi

58. El-mearifu-l-aklijjetu ve lubabu-l-hikmeti-l-ilahijeti

59. Mi'jaru-l-ukul

60. Mi'jaru-l-ilmi fi fenni-l-mantik

61. Mekasidu-l-felasife (prevedeno na perzijski jezik)

62. El-maksadu-l-isna fi šerhi esmaillahi-l-husna

63. El-muntehilu fi Ilmi-l-džedel

64. El-manhulu fi-l-usul (El-menhul min ta'liki-l-usul)

65. El-munkizu mine-d-dalal (prevedeno na perzijski jezik)

66. Minhadžu-l-‘abidin ila dženneti Rabbi-l-‘alemin (prevedeno na perzijski jezik)

67. Mizanu-l-‘ilm (prevedeno na perzijski jezik)

68. Nususu eškileti ale-s-sa'ili

69. Nesihatu-l-muluk (original na perzijskom jeziku)

70. El-vedžiz

71. El-vedžiz fi-l-fikh

72. El-vesit

Prikladno je ovdje navesti i naslove nekih Gazalijevih djela koja nisu spomenuta u bibliografiji, ali smo se na njih pozivali u ovom radu:

1. El-edebu fi-d-din

2. El-hikmetu fi mahlukatillahi azze ve dželle

Gazali u knjizi Ihjau ‘ulumi-d-din, u poglavlju o strpljenju i zahvalnosti, govoreći o Božijem stvaranju i blagodatima kaže: “Ukoliko poživim i imadnem prilike, možda ću napisati knjigu o čudesima Božijeg stvaranja!” Čini se da je djelo pod naslovom El-hikmetu fi mahlukatillahi azze ve dželle upravo to obećano djelo.

3. Revdatu-t-talibin ve umdetu-s-salikin

4. El-kava‘idu-l-‘ašere

5. Miradžu-l-kuds fi medaridži ma'rifeti-n-nefs

6. Miradžu-s-salikin

7. Mekatibe farsi Gazali (Fadailu-l-enam min resaili-l-hudžeti-l-islam)

8. Menhedžu-l-arifin

Neka je sretna ona duša iza koje su ostala ovakva djela i ovakve odlike i neka Bog napoji onu dušu čiji je jedini bol, utočište i svršetak sam Bog![3]

Nastavak: Neki od temelja filozofije odgoja i obrazovanja

---