Na Međunarodnom sajmu knjiga 2013. u Sarajevu, knjiga “Osnove islamske filozofije” u izdanju Fondacije “Baština duhovnosti” proglašena je za najbolji udžbenik za visoko obrazovanje.
Nakon uvodnih riječi prof. dr. Asima Pece, prof. Amar Imamović je preuzeo ulogu moderatora i pritom pojasnio kako je došlo do početne ideje da se prevede ovo izvanredno vrijedno djelo i koje je sve faze prošlo ovo sedmogodišnje prevodilačko pregnuće.
U nastavku prof. dr. Hadrović je govorio o sadržajnim okvirima različitih dijelova knjige. On je objasnio da autor u prvom dijelu razmatra definiciju filozofije i filozofske pravce, te govori o tome da li je filozofija nauka, odnosno da li filozofija ima posebnu kognitivnu vrijednost. U drugom dijelu knjige u kome se govori o epistemologiji, prema riječima prevodioca ovog značajnog štiva, uspostavlja se osnovna srž saznanja i vrednuju razni nivoi ljudskog znanja. U narednim poglavljima, dodao je prof. dr. Hadrović, iznose se filozofske analize o suštini vremena i prostora, o tome da je ljudska duša nadmaterijalna, kao i o principu uzročnosti i raznima razinama egzistencije.
Dr. Seid Halilović govorio je o odnosu između razuma i intuicije u islamskoj filozofiji. On je objasnio da islam posjeduje tri razine vrijednosno-doktrinarnih poruka i da muslimanski filozof biva usredsređen na najuzvišeniju razinu spoznavanja same realnosti. Govoreći o historijskim kontekstima odnosa između razuma i srca u islamskoj peripatetičkoj filozofiji, on je prenio sljedeće riječi Avicene: “I ko želi da spozna to, neka se usavršava sve dok ne postane jedan od ljudi intuicije, a ne sljedbenik riječi, odnosno jedan od onih što su dospjeli do same realnosti, a ne onih što slušaju govore.” Šef Grupe za savremeno religijsko mišljenje Centra za religijske nauke “Kom” dodao je da, prema mišljenju slavnog utemeljivača iluminativne filozofije u islamu Suhravardija, ime filozof ne može biti upotrebljeno osim za nekoga ko intuitivno sagleda višnje realnosti i ima o njima neposredno iskustvo. Na kraju svojih objašnjenja, Halilović se osvrnuo na analizu “prosvijetljenog” filozofskog razuma u doktrinarnoj gnozi i transcendentnoj filozofiji u islamu. Takav filozofski razum, kazao je on, bit će prosvijetljen svjetlošću srca i moći će da shvati i dokaže sve višnje intuitivne realnosti.
Dr. Muamer Halilović govorio je o značaju filozofske škole Mulla Sadre Širazija u savremenom dobu. On je objasnio da knjiga “Osnove islamske filozofije” pripada baštini najdominantnije filozofske škole u današnjem islamu, to jest transcendentne filozofije Mulla Sadre. Halilović je izložio najznačajnije karakteristike različitih razdoblja filozofskog života Mulla Sadre, a to su period obrazovanja, period samopročišćenja i gnostičkih otkrovenja i period konačnog utemeljenja transcendentne filozofije. Šef Grupe za religijsku civilizaciju Centra za religijske nauke “Kom” predstavio je u nastavku uticajne baštinike ove filozofske škole kroz sljedeća tri perioda: period tumačenja transcendentne filozofije, period uključenja transcendentne filozofije u obrazovni sistem i period proširenja transcendentne filozofije. On je istakao da su se krajem 20. stoljeća pojavili novi pristupi tumačenju transcendentne filozofije, na osnovu kojih je potpuno argumentovano ukazivano na mogućnost stvaranja novog spektra racionalnih, humanističkih i društvenih nauka. Dr. Halilović je dodao da je upravo Allame Tabatabai (umro 1981.) otpočeo proces metodološke sistematizacije takvog pristupa tumačenju transcendentne filozofije.
Snimak izlaganja dr. Seida Halilovića
Snimak izlaganja dr. Muamera Halilovića
Snimak izlaganja prof. dr. Asima Pece
Ovdje možete počitati cio tekst izlaganja prof. dr. Armina Hadrovića s promocije.
