Urednik: Amar Imamović
Recenzenti: dr. Sanjin Kodrić, dr. Lejla Gazić, Ervin Jahić
Godina: 2012
Format: B5
Broj stranica: 320
ISBN: 978-9958-867-10-1
Obavezna literatura na predmetu Osnove turske književnosti na Islamskom pedagoškom fakultetu, Univerzitet u Zenici.
Sadržaj
Predgovor
I Uvodna riječ: Mostar kao raskriljena poetska knjiga (ili ko može biti mostarski pjesnik?)
II Mostar: utvrda, kasaba i grad u ranom novom vijeku (Grad kao stjecište kulturnog života)
III Stilska raznolikost mostarskog pjesništva u periodu osmanske vladavine (1463-1878)
IV Prelaz iz srednjovjekovlja u novi vijek: Pjesnici iz “doma Hercega Stjepana Kosače”
1. AHMED-PAŠA HERCEGOVIĆ (1456-1517)
2. ALI-BEG ŠIRI HERCEGOVIĆ (početak 16. stoljeća)
V. Period kanonizacije “klasičnih” literarnih vrijednosti i poetski krugovi u Mostaru u 16. Stoljeću
3. ZIJAI, HASAN ČELEBI IBN ALI, MOSTARAC (?-1584)
4. BEJAZI MOSTARAC (sredina 16. stoljeća)
5. ALI DEDE HARIMI SIN MUSTAFE BOŠNJAKA (? – 1007/1598.)
6. UBEJDI MOSTARAC, SIN HASANA ZIJAIJA MOSTARCA
7. DERVIŠ-PAŠA BAJEZIDAGIĆ (?-1603)
8. MISALI
9. AHMED SABUHI, SIN DERVIŠ-PAŠE BAJEZIDAGIĆA
10. ADLI ČELEBI MOSTARAC
11. MUJI MOSTARAC
12. MEDŽAZI MOSTARAC
VI. Zrelo doba klasične divanske poezije u Mostaru u 17. stoljeću: Okretanje lokalnim temama, opis Mostara i rodoljubiva “antiuskočka” poezija
13. HUKMI MOSTARAC
14. HADŽI DERVIŠ ŽAGRIĆ MOSTARAC
15. MOSTARI ČELEBI
16. SENAI MOSTARAC
17. MEVLEVI HADŽI SULEJMAN-EFENDIJA MOSTARAC
18. HUSEIN ČATRNJA, HUSAMI
19. FAZLI MOSTARAC
20. HULKI MOSTARAC
21. JETIMI MOSTARAC
22. AHMED MUNIRI MOSTARAC
23. MERAMI MOSTARAC
24. AHMED BEJAZIĆ
25. AHMED RUŠDI MOSTARAC
26. BULBULI MOSTARAC
VII. Mostarska poezija i učenjaci u 18. stoljeću: okretanje lokalnim temama, elegije i mistička poezija
27. ABDAL-EFENDIJA MOSTARAC
28. MUSTAFA HURREMI
29. MUSTAFA KRPO MAILI
30. TAB‘I MOSTARAC
31. IBRAHIM OPIJAČ
32. GUNAHI MOSTARAC
33. HILMI MOSTARAC
34. FEVZI MOSTARAC
35. ŠEJH VAIZ ALIJA
36. NAIMI MOSTARAC
37. MUHAMED-EFENDIJA ĆIŠIĆ
VIII. Period stagnacije i mijenjanja obrazovnog profila pjesnika: Pjesnici na turskom jeziku u Mostaru u 19. stoljeću (tranzicijski period)
38. ABDURAHIM RAHMI
39. MAHMUD HAMDI-EFENDIJA MOSTARAC
40. HAMZA PUZIĆ
IX. Pogovor: Mostar kao otvorena knjiga
Sažetak
Summary
Selektivni izvori i literatura
Izvodi iz recenzija
Predgovor autora Adnana Kadrića
U starijoj bosanskohercegovačkoj literarnoj tradiciji, nakon natpisa na stećcima, prve ori¬gi-nalne pjesme nastaju, zbog poznatih historijskih okolnosti, na orijentalnim jezicima. Iz porodice hercega Stjepana Kosače javlja se vojskovođa i pjesnik Ahmed-paša Hercegović (1455-1517), a nakon njega i njegov sin Ali-beg Hercegović, poznat pod pjesničkim imenom Širi (Lavlji). Njegovo ime predstavlja poetsku simbiozu dvaju tradicija: ime Ali – kao kod Alije, četvrtog halife, i pjesničko ime „Širi“ / „Lavlji“ koje istodobno aludira i na hazreti Aliju i, vjerovatno, na potomka „Lava“ sa porodičnoga grba dinastije Kosača, iz koje Ali-beg vodi porijeklo preko svoga oca Ahmet-paše Hercegovića, sina hercega Stjepana Kosače, te tako poetsko-simbolički naprosto ujedinjuje duhovnu i vitešku tradiciju bosanskog srednjovjekovlja i duhovnu tradiciju islama. Oni su, zapravo, jedni od utemeljitelja bošnjačko-muslimanske poezije na orijentalnim jezicima krajem 15. i početkom 16. stoljeća. Bosanski pjesnici na orijen-talnim jezicima koji su došli poslije njih, bez obzira na to da li se radi o lokalnim pjesnicima ili onim koji su svoj uspjeh tražili širom carstva i na samom Dvoru, slijede zacrtanu ideju univerzalnog kulturološkog jedinstva u svijetu različitosti. I mostarski pjesnici na orijentalnim jezicima pripadaju istoj univerzalnoj poetici.
Knjiga koja se nalazi pred vama nastajala je u fazama, prvo u zamisli kao antologija mostarskih divanskih pjesnika u osmanskom periodu, potom u prvoj fazi realizacije kao kombinacija hrestomatije i antologije, te u kasnijoj fazi kao pregledna monografija sa dosta prijevoda novih rukopisa i obrađenih pjesama onih pjesnika koji su se dosad samo spominjali u katalozima ili člancima. Vremenom je studija dobila dimenzije istraživačke studije sa dosta novih detalja i dosta dosad neobrađenih pjesama. U podužem uvodnome dijelu monografije željeli smo čitateljim pružiti uvid u historijski okvir i društvene okolnosti nastanka i pisanja poezije mostarskih pjesnika, sa posebnim akcentom na objašnjenje poetike poetskih vrsta koje se javljaju u njihovoj poeziji.
U studiji su po prvi put dosad obrađene neke rukopisne pjesme mostarskih pjesnika, kao što su: Bejazi Mostarac, Ubejdi, Muji, Hukmi, Mostari Čelebi, Senai, Mevlevi hadži Sulejman, Fazli, Jetimi, Muniri, Merami, Ahmed Bejazić, Maili, Gunahi, Hilmi i Mahmud Hamdi. Ranije smo već obradili pjesnike kao što su Ahmed-paša Hercegović i Ali-beg Širi. Dodali smo i nove pjesme nekih drugih mostarskih pjesnika koji su već poznati našoj kulturnoj i društvenoj zajednici. Nakon kronološke obrade pjesnika, dali smo, tamo gdje je to potrebno, i dodatna objašnjenja koja su nužna za razumijevanje određenog fenomena u njihovoj poeziji. Konačno, smjestili smo poeziju mostarskih pjesnika, i onih čije pjesme nisu dosad uopće obrađivane kao i onih koji su obrađivani, u određene vremenske epohe, nastojeći da njihovu poeziju književnohistorijski kontekstualiziramo.
Napominjemo da ova kraća, pregledna studija o mostarskim pjesnicima ne predstavlja kraj istraživanja vrlo zanimljivog kulturološkog fenomena poezije na orijentalnim jezicima u Mostaru koji na najeksplicitniji način svjedoči o tome da je Mostar stoljećima bio „grad pjesnika“. Zbog obimnosti nove građe, iz ove monografije izostavili smo neke ranije već urađene prijevode pjesama ili ih skratili, ostavljajući napomene o tome gdje se oni nalaze.
Stoga ova knjiga, koja se nalazi pred vama, može poslužiti samo kao pregledna lektira i nepretenciozna monografija o fenomenu pjesništva u Mostaru, tako da je, u tom pogledu, broj od „četrdeset“ odabranih mostarskih pjesnika tek simboličan, a ni u kom slučaju konačan.
Zahvaljujem se kolegama koji su davali korisne sugestije prilikom izrade ove pregledne monografije, a posebno dr. Lejli Gazić, višem naučnom saradniku na Orijentalnom institutu u Sarajevu, kao i ostalim prijateljima koji su svo vrijeme podržavali ideju izlaska ovakve, popularne, pregledne knjige o mostarskim pjesnicima. Posebnu zahvalnost svi dugujemo Amaru Imamoviću koji se odlučio na veliki poduhvat objavljivanja knjige Mostarski bulbuli, koja se sada nalazi pred vama.