Naša filozofija

Sadržaj
Riječ urednika
Predgovor
Predmet ovog djela
Uvod
Društveno pitanje
Društvene škole mišljenja
1. Kapitalistička demokracija
Materijalistička tendencija u kapitalizmu
Položaj etike u kontekstu kapitalizma
Tragedije kapitalističkog sistema
2. Socijalizam i komunizam
Odstupanje od komunističke agende
Pogreške komunizma
Ispravno objašnjenje problema
3. Islamski sistem: ispravan pristup problemu
Poruka religije
Posljednja točka

DIO 1.
TEORIJA ZNANJA 
1. Poglavlje
Primarni izvori znanja
Predodžbe i njihovi primarni izvori
1. Platonova teorija sjećanja
2. Racionalna teorija
3. Empirijska teorija
4. Teorija apstrahiranja
Sud i njegov primarni izvor
1. Racionalna škola
2. Empirijska škola
Marksizam i iskustvo
Osjetilna iskustva i filozofska građevina
Pozitivistička škola i filozofija
Marksizam i filozofija
2. Poglavlje
Vrijednosti znanja
Stajalište starih Grka
Descartes
John Locke
Idealisti
1. Filozofski idealizam
2. Fizički idealizam
3. Fiziološki idealizam
Branitelji modernog skepticizma
Relativisti
1. Kantov relativizam
2. Subjektivni relativizam
3. Naučni skepticizam
Biheviorizam
Freud
Historijski materijalizam
Teorija znanja u našoj filozofiji
Razvojni relativizam
1. Osjetilno iskustvo i idealizam
2. Osjetilno iskustvo i stvar po sebi
3. Dijalektičko kretanje misli
Razvoj i kretanje istine
Jedinstvo istine i neistine
4. Naučne revizije i apsolutne istine
5. Marksistički povratak u subjektivizam

DIO 2.
FILOZOFSKE SLIKE SVIJETA
3. Poglavlje
Uvodna zapažanja
Ispravka pogreški
Pojašnjenje niza pitanja u vezi s ovim dvjema slikama (instrumentalističkoj i dijalektičkoj školi pogleda na svijet)
Dijalektička škola materijalističke slike svijeta
4. Poglavlje
Dijalektika
Tok razvoja
Proturječnosti razvoja
1. Priroda principa kontradikcije
2. Način na koji marksisti shvataju proturječnost
3. Politički cilj iza proturječnog kretanja
Koraci razvoja
Opća veza
Dvije tačke u vezi sa zakonom opće povezanosti
5. Poglavlje
Princip uzročnosti
Uzročnost i objektivnost osjetilne percepcije
Uzročnost i naučne teorije
Uzročnost i zaključivanje
Mehanika i dinamika
Princip uzročnosti i mikrofizika
Zašto stvari zahtijevaju uzroke
1. Teorija egzistencije
2. Teorija kreacije
3., 4. Teorije esencijalne kontingentnosti i egzistencijalne kontingentnosti
Kolebanje između proturječja i uzročnosti
Istovremenost uzroka i posljedice
1. Teološki argument
2. Prigovor fizičara
3. Zaključak
6. Poglavlje
Materija ili Bog
Materija u svjetlu fizike
1. Zaključci moderne fizike
2. Filozofski zaključak kazanom
O eksperimentalcima
O dijalektici
Materija i filozofija
Ispravka pogreški
Filozofski pojam materije
Fizika i hemija i pitanje elementarnoga konstituenta
Filozofija i pitanje elementarnoga konstituenta
Filozofska posljedica
Materija i kretanje
Materija i svijest
Materija i fiziologija
Materija i biologija
Materija i genetika
Materija i psihologija
7. Poglavlje
Znanje (percepcija)
Znanje na razini fizike i hemije
Znanje na razini fiziologije
Znanje u psihologiji
Znanje u filozofskom smislu
1. Geometrijska svojstva percipirane slike
2. Stabilnost u činovima vizualne percepcije
Duhovna strana ljudskog bića
Uvjetovani refleks i znanje
Pogovor (vidjeti šta će biti)
O pisicu (naknadno dodati)
Indeks imena

Predgovor autora
Rad Naša filozofija predstavlja zbirku naših osnovnih ideja u vezi sa svijetom i našim načinom gledanja na njega. Stoga je knjiga, izuzmemo li uvod, podijeljena na dva dijela, dva istraživanja: jedno koje se bavi teorijom znanja, a drugo filozofskom slikom svijeta.
Zadatak prvog istraživanja ovog rada može se sažeti u slijedeće:
1. Da pruži dokaze za opravdanost racionalne logike prema kojoj je racionalna metoda mišljenja opravdana i valjana te da pokaže kako um, budući da je opremljen nužnim znanjem koje prethodi iskustvu, predstavlja primarni kriterij ljudskog mišljenja.
2. Da prouči vrijednost ljudskog znanja te pokaže kako je moguće dopustiti da znanje ima istinsku vrijednost utemeljenu na racionalnoj logici, a ne na dijalektičkoj logici koja znanju ne može priskrbiti istinsku vrijednost. Naš osnovni cilj u ovom istraživanju je odrediti metodu kojom ćemo se koristiti u drugom istraživanju u knjizi, obzirom da postuliranje opće slike o svijetu ovisi, u prvom redu, o određivanju glavne metode mišljenja, općeg kriterija istinskog znanja te granica vrijednosti istinskog znanja. Upravo iz ovih razloga je prvo istraživanje zapravo neka vrsta pripremne diskusije za drugo istraživanje. Drugo istraživanje je osnovno, glavno, bitno istraživanje na koje bi smo posebno željeli usmjeriti pažnju čitaoca.
Diskusija u drugom istraživanju provedena je u pet koraka ili dijelova. U prvom dijelu predstavljene su sukobljene filozofske slike svijeta i njihove glavne karakteristike. Također su data i odgovarajuća pojašnjenja ovih slika svijeta.
U drugom dijelu posebno je obrađena dijalektika, obzirom da je ona najpoznatija metoda na kojoj počiva današnji moderni materijalizam. Tako su objektivno i detaljno obrađene sve glavne ideje dijalektike koju su postulirali Hegel i Karl Marx , dva prominentna dijalektička filozofa.
U trećem dijelu, proučeni su princip i zakoni kauzalnosti koji upravljaju svijetom, kao i sveobuhvatno filozofsko tumačenje svijeta koje nam kauzalnost nudi. Također je tretirano i niz filozofskih sumnji koje su proizašle u svijetlu modernih naučnih otkrića i napredaka.
Odavde se prelazi na četvrti dio koji se bavi materijom i Bogom . Ova diskusija odnosi se na jednu od posljednjih faza sukoba između materijalizma i teologije, a omogućava nam da obrazujemo našu teološku sliku svijeta u svijetlu filozofskih zakona i različitih prirodnih i društvenih nauka.
U posljednjem, petom dijelu proučen je jedan od najznačajnijih filozofskih problema, naime problem znanja, koji predstavlja važnu oblast sukoba između materijalizma i metafizike. Diskusija je provedena na filozofskim temeljima i u svijetlu različitih nauka koje su povezane sa predmetom rasprave, bilo da se radi o prirodnim, fiziološkim ili psihološkim naukama.
Ovo bi bio opći, sveobuhvatan prikaz knjige. Sada je u Vašim rukama kao rezultat desetomjesečnog uspješnog ulaganja truda i napora koji su doveli do njezinog pisanja i štampanja u sadašnjem obliku. Iskreno se nadam da će vjerno i dosljedno prenijeti nešto od časne poruke. Molim uvaženog čitaoca da proučavanju ovog rada pristupi objektivno, potpuno usredotočen i razmišljajući, te da svoja mišljenja, bilo afirmativna ili negativna, utemelji na njemu dostupnim preciznim filozofskim i naučnim kriterijima, a ne na željama i emocijama. Dalje, želja mi je da se ova knjiga ne čita kao roman ili neka vrsta intelektualne ili literarne zabave. Zapravo, u svojoj suštini, ona se bavi problemima promišljajućih ljudskih bića.
Moj uspjeh dugujem jedino Bogu na Koga se oslanjam i Kome se utječem.