Urednik: Amar Imamović
Godina: 2026
Format: B5
Broj stranica: 112
ISBN: 978-9958-867-96-5
Iz uvoda
Riječ hilya (ar. حلية; tur. ḥilye) u jezičkom smislu znači ures, ukras ili ogrlica, dok u prenesenom označava narav, vanjski izgled ili prefinjene osobine. Pojam hilya se u većini slučajeva veže za islamsku umjetnost te predstavlja iluminirani kaligrafski ispis fizičkog izgleda Poslanika islama Muhammeda, a.s…
U drugoj polovini 17. stoljeća kaligrafski ispis hilye postaje i sastavni dio molitvenih zbirki poznatih kao En‘ām…
Pored kaligrafskih hilyi u orijentalno-islamskim književnostima razvila se i istoimena književna vrsta. Nastala je u okvirima arapske književnosti, a primarno podrazumjeva fizički opis Muhammeda a.s., dok se tekstovi koji tematiziraju njegov moral nazivaju šema’il (tur. şemā’il). Vremenom hilye bivaju zastupljene i u osmansko-turskoj književnosti, a njihov najveći broj odnosio se na izgled Poslanika. Određeni broj hilyi pisan je u prozi, dok se one poetske, o kojima je riječ u ovom djelu, smatraju najvrjednim književnim ostvarenjima…
Abdullah Salahuddin Uššaki Bosnevi (‘Abdullāh Ṣalāḥuddīn ‘Uşşāḳī Bosnevī) jedan je od najznačajnijih i najplodonosnijih pjesnika 18. stoljeća. Poznati osmanski historičar Hüseyin Vassāf u svome djelu Sefīne-i Evliyā Salahija naziva osmanskim Ibn Arebijem…
Šejh Salahi bio je osoba cemī‘u’t-turūḳa, tj. autoritet u devet derviških redova, kako i saznajemo iz šestog bejta sadržanog u 78. gazelu njegovog Divana u kojem kaže: Celvetī, Bektāşī, Bayrāmī vü Sa‘dī Ḳādirī; Naḳş-bendī, Mevlevī vü Gülşenī ‘Uşşāḳīyiz / Dželvetije, bektašije, bajramije, sadije i kadirije; nakšibendije, mevlevije, gulšenije, mi smo uššakije…
Salahuddin Uššaki iza sebe je ostavio niz autorskih proznih i poetskih djela, komentara i rasprava na sva tri orijentalna jezika. Konačan broj njegovih djela do danas nam nije poznat…
Jedno od važnijih Salahijevih književnih ostvarenja jeste i pjesnička hilya kojom opisuje fizički izgled hazreti Hasana i hazreti Husejna…