Prevod: Amar Imamović
Urednik: Amar Imamović
Godina: 2025
Format: B5
Broj stranica: 408
ISBN: 978-9958-867-87-3
Riječ urednika
Pitanje uzročnosti jedno je od najdubljih i najtrajnijih pitanja ljudske misli. Od najranijih filozofskih traganja antičkih mislilaca, preko teoloških sistema srednjeg vijeka, pa sve do savremenih rasprava, problem uzroka i posljedice ostaje u središtu pažnje. Šta zapravo pokreće svijet? Ko uistinu djeluje u svijetu? Da li su to sile prirode, mehanizmi materije, ljudska volja – ili je, iznad svega, jedan jedini istinski Uzrok?
Upravo iz ovog pitanja izrasta teocentrizam, učenje koje svu stvarnost posmatra kao emanaciju i očitovanje Božije volje i moći. Unutar teocentričkog okvira razvija se okazionalizam – shvatanje da nijedno stvorenje nema samostalno djelovanje, već da Bog neposredno stvara svaku promjenu i događaj.
Ova knjiga nastaje iz potrebe da se to pitanje sagleda iz više perspektiva, usporede veliki misaoni sistemi Istoka i Zapada, te da se razluči ono što je samo formalno slično od onoga što je uistinu suštinski identično. U središtu pažnje su tri ključne misaone orijentacije: aš‘arijska teologija, filozofija Nikolasa Malbranša, francuskog mislioca 17. stoljeća i islamski irfan (misticizam).
U islamskoj povijesti, aš‘arijska škola se pojavila kao snažna reakcija na mu‘tezilijski racionalizam, odbacujući ideju da čovjek ima stvarnu i neovisnu moć stvaranja djela. U aš‘arijskom pogledu na svijet, svaka pojava, svaki događaj i svako djelo, pa i čovjekovo, neposredno stvara Bog. Aš‘arije su time uspostavile strogi teocentrizam, ali taj koncept je ostao unutar granica teološke dijalektike. Njihov okazionalizam je dogmatski postulat, formuliran kao odbrana Božije svemoći, često bez pokušaja da se pomiri s dubljim pitanjima smisla, mudrosti i harmonije u Božijim djelima.
Nikolas Malbranš razvija sistem koji, iako ukorijenjen u augustinovskoj tradiciji i dijelom u kartezijanskoj metafizici, dijeli s aš‘arizmom centralnu tezu: prirodni uzroci nisu pravi uzroci, nego povodi Božijeg djelovanja. Njegov filozofski okazionalizam integrira elemente iluminacijske epistemologije, što ga dovodi bliže irfanskoj perspektivi po pitanju neposredne spoznaje Boga i duše. Međutim, Malbranš ne napušta dualističku strukturu stvarnosti, pa njegov sistem ne doseže jedinstvo egzistencije karakteristično za irfan.
Irfan, posebno u poretku Muhjjuddīna Ibn Arebija, polazi od neposrednog mističkog svjedočenja i koncipira realnost u terminima vahdetul-vudžuda (jedinstva egzistencije). Za razliku od aš‘arijskog pristupa, irfan ne samo da negira samostalnu uzročnost stvorenja, nego i njihovu nezavisnu ontološku supstanciju: sve što jest, samo je u mjeri u kojoj je manifestacija (teofanija) Božije Biti. Kauzalitet u irfanu prelazi iz kategorije linearne sukcesije u kategoriju stalnog obnavljanja egzistencije (el-halku-l-džedīd).
Ovdje okazionalizam dobija novu dimenziju, više nije riječ o tome da Bog intervenira u svaku promjenu, nego da je svaka promjena ontološki identična s Božijim kontinuiranim samo-očitanjem kroz Njegova imena i svojstva. Ovaj model rješava niz problema koji prate klasični teološki okazionalizam, uključujući napetost između Božije volje i mudrosti, te odnos između transcendentnosti i imanencije. U irfanu, Božija volja nikada nije suprotna mudrosti, jer mudrost nije nešto izvan Boga, nego je sama Njegova Bit. Božiji red u svijetu nije mehaničko održavanje stvorenih uzroka, nego harmonično djelovanje Božijih imena i svojstava, gdje ime “Mudri” ravnotežom upravlja svim ostalim imenima.
Knjiga pažljivo razmatra zajedničke tačke između aš‘arizma, Malbranšove misli i irfana, prvenstveno negaciju samostalne uzročnosti stvorenja, ali i njihove duboke razlike. Aš‘arijska teologija često ograničavaju Božiju moć na apstraktno vladanje bez nužnog utemeljenja u mudrosti i pravdi, dok irfan vidi Božiju volju uvijek povezanu s mudrošću, harmonijom i ljubavlju. Aš‘arizam ostaje unutar okvira odvojenosti Boga i svijeta, dok irfan govori o njihovoj nerazdvojivoj bliskosti i jedinstvu u egzistenciji.
U knjizi se prikazuje i proces “transformacije”, kako su pojedini mislioci, poput Gazalija i Mevlane, polazili iz aš‘arijskog okvira, a kroz iskustvo i spoznaju prelazili u horizonte irfana. Ovaj put nije bio puka nadgradnja teologije, nego duboka unutarnja promjena koja je zahtijevala napuštanje dijalektičke odbrane dogmi i ulazak u prostor neposrednog svjedočenja Božije stvarnosti.
Posebna vrijednost knjige leži u komparativnoj metodi, Malbranšova misao se upoređuje s islamskim teološkim i mističkim učenjima, pri čemu se otkrivaju i univerzalne ideje, i kulturološki specifične razlike. Ovaj pristup pokazuje da okazionalizam nije ekskluzivno islamski ili kršćanski fenomen, ali da samo irfan uspijeva ukloniti sve filozofske i teološke napetosti i nedorečenosti koje on nosi, pružajući odgovor koji je istovremeno logički dosljedan i duhovno proživljen.
Na pitanje okazionalizma, ko je jedini djelatnik u postojanju, teologija može formulirati tvrdnju, filozofija može ponuditi dokaz, ali samo irfan nudi neposredno ontološko znanje koje uklanja potrebu za posredovanjem pojmova. Irfan transponira okazionalizam iz domene teološke apologetike u domenu ontološke spoznaje, time prevladavajući dualizam između Boga i svijeta i dokidajući metafizički jaz koji aš‘arizam i Malbranš ostavljaju otvorenim.
Ova knjiga, stoga, nije samo povijesna i komparativna studija, nego i filozofska rasprava o metodološkim pretpostavkama različitih pristupa teocentrizmu, te o epistemološkim i ontološkim implikacijama koje iz njih slijede. U konačnici, ona pokazuje da integracija metafizike, epistemologije i duhovnog iskustva, kakvu ostvaruje irfan, pruža jedini sveobuhvatan odgovor na pitanje koje stoji u temelju svake filozofije i teologije: Šta uistinu djeluje?
Sadržaj
Predgovor
- Položaj rasprave
- Nužnost studije
- Tema knjige
- Opći ciljevi i posebna pitanja ove knjige
PRVI DIO
Malbranš i njegova filozofija teocentrizma
Prvo poglavlje: Ko je Malbranš?
- Malbranšov naučni životopis
- Djela i naučne rasprave Malbranša
- Orijentacija i njegov naučni položaj
- Metoda i principi Malbranšove filozofije
- Važnost Malbranša i njegov utjecaj
Drugo poglavlje: Šta je okazionalizam?
- Opće naznake
- Univerzalnost okazionalizma
- Malbranš je prvak okazionalizma a ne njegov inovator
- Okazionalizam i Dekartov dualizam
- Osnovna ideja okazionalizma
- Primjeri i modeli koji jasnije mogu predočiti teoriju okazionalizma
- Razlika okazionalizma i prestabilarne harmonije
- Razlika između okazionalizma i Hjumova stajališta
- Različiti aspekti okazionalizma
Treće poglavlje: Malbranš i okazionalizam
- Neslaganje s Aristotelovom filozofijom
- Malbranšov okazionalizam
- Pitanje duše i tijela (dekartovske osnove)
- Odnos Boga i svijeta (teološke osnove)
Prvo gledište: zajedničko utjecanje Boga i sekundarnih uzroka
Drugo gledište: prepuštanje
Malbranšova kritika prethodnih gledišta
DRUGI DIO
Okazionalizam i teocentrizam u islamskoj misli
Prvo poglavlje: Opća mjesta
- Jedinstvo i mnoštvo
- Opći i posebni aspekti teocentrizma u islamskoj misli i na Zapadu
- Vrste tevhida
- Različita stajališta o teocentrizmu
- mišljenje muʻtezilija
- mišljenje ašʻarija
- gledište filozofa
- gledište arifa
Drugo poglavlje: mutezilije i okazionalizam
- Historijski položaj muʻtezilija
- Motiv
- Racionalno lijepo i ružno (dobro i zlo)
- Prepuštanje i suspenzija
- Posljedice govora o prepuštanju
- Značenje obaveznosti za Boga
- Racionalizam i interpretacija
- Poraz muʻtezilija i njegove posljedice
TREĆI DIO
Okazionalizam, ašʻarije i Malbranša
Prvo poglavlje: Kratak historijat
- Teologija prije Ašʻarije
- Faktori napredovanja muʻtezilija
- Prevodilački pokret
- Podrška absidijskih halifa
- Javne rasprave
- Pojava ašʻarijske škole
- Pojava Malbranša i okolnosti koje su dovele do toga
Drugo poglavlje: Motiv i metoda u teologiji
- Važnost otkrivanja motiva jednog teološkog sistema
- Malbranšov motiv
- Sličnost Malbranša i ašʻarija u motivu
Treće poglavlje: Teologija (Bog)
- Bog u ašʻarijskom pogledu
- Bog u Malbranšovu pogledu
- Utjecaj načina shvatanja Božijeg djela na ostala ašʻarijska načela
- Pravda
- Proživljenje
- Vjerovjesništvo
- Odnos Malbranšovog stajališta o Božijem djelu s njegovim ostalim vjerovanjima
- Lijepo i ružno
- Božija pravda
- Proživljenje
- Sličnosti i razlike između Malbranšovog i ašʻarijskog Boga
Četvrto poglavlje: Antagonizam prema Aristotelu (peripatetičkoj filozofiji)
- Kratak historijat
- Motiv
- Ašʻarije i peripatetička filozofija
- Malbranš i peripatetička filozofija
- Sličnost knjiga Nesuvislost filozofa i Potraga za istinom u neprijateljstvu prema peripatetičkoj filozofiji
- Okazionalizam, najvažniji zajednički element između Gazalija i Malbranaša protiv peripatetičara
Peto poglavlje: Stvaranje (priroda i čovjek)
Uvod: Malbranšova i ašʻarijska metodologija u analizi poretka stvaranja
Prvi govor
PRIRODA
- Nemoć aristotelijanske prirode da predstavi teocentrični poredak
- Negiranje Aristotelovog prirodoslovlja
- Stav ašʻarija
- Stajalište Malbranša
- Najvažniji aristotelovski pojmovi koji su u sukobu s okazionalizmom
- Malbranšova i ašʻarijska teocentrična priroda
- Malbranšovo prirodoslovlje
- Dekartov element
- Razlika s Dekartom
- Iluministički elemenat
- Ašʻarijsko prirodoslovlje
- Kretanje je konstituent prirode i postoji po Bogu
- Malbranš i permanentno stvaranje
- Ašʻarije i neopstojanost akcidenta
- Veza između Malbranšova i ašʻarijskog prirodoslovlja s njihovom teologijom
- Oprečnost osjetilnog iskustva s Malbranšovim i ašʻarijskim prirodoslovljem i njihov odgovor
- Osjetilo griješi i vara nas
Osjetilo u pogledu Malbranša
Osjetilo u pogledu ašʻarija
- Okazionalizam i uporednost u mislima
Ašʻarije i okazionalizam
Malbranš i okazionalizam
Drugi govor
POREDAK EGZISTENCIJE
(Božiji zakon ili običaj)
- Stajalište peripatetičara o egzistencijalnom poretku (Božiji zakon / sunnetullah)
- Stajalište ašʻarija i Malbranša o egzistencijalnom poretku (Božiji običaj / adetullah)
- Osnovno pitanje po kojem se razlikuje Božiji običaj i Božiji zakon
- Koje stajalište potvrđuju vjerski tekstovi (Kur'an, predaje, Biblija)?
- Ajeti prve skupine
- Ajeti i stihovi druge skupine
- Pomirenje između ove dvije skupine kur'anskih ajeta
Prvi način (put ašʻarija)
Drugi način (put mutezilija)
Treći način (put filozofa)
Četvrti način (put Malbranša)
Peti način (put arifa)
Poredak Božijih imena je krajnji kur'anski stav
- Može li Malbranšov i ašʻarijski okazionalizam biti odgovor na njihov motiv u teologiji?
Stajalište Tomasa Akvinskog
Stajalište Ibn Rušda
Stajalište Mevlane Dželaluddina Rumija
Stajalište Džona Loka
- Isključuje li apsolutna Božija moć utjecaj sekundarnih uzroka?
Argumenti ašʻarija i Malbranša
Prva kontradikcija
Povezanost prve kontradikcije s pitanjem kauzaliteta i njeno rješenje
Stajalište Mulla Sadre
Krajnje mišljenje Mulla Sadre
Rješenje problema ašʻarija u krajnjim dometima transcendente teozofije (irfanu)
Druga kontradikcija
Stajalište Ibn Rušda
Odgovor ašʻarija i Malbranša
Nepotpunost odgovora Malbranša i ašʻarija
Utjecaj Malbranša na Berklija
Utjecaj Malbranša na Hjuma
- Način Božijeg djelovanja
Podjela djelatnika
Način Božijeg djelovanja prema mišljenjima različitih skupina u islamskoj misli
Malbranšovo mišljenje o uzroku stvaranja svijeta
Važna razlika između Malbranša s ašʻarijama
Važna razlika između Božijeg običaja i Božije zakonitosti
- Zakonitost poretka egzistencije
Mišljenje ašʻarija
Mišljenje filozofa
Sukob Božijeg običaja i Božijeg zakona u vezi s pitanjem zakonitosti
Mišljenje Malbranša
Promijena pojma prirodnog uzroka u zakonitost
Lajbnicov sat, Malbranšov sat, ašʻarijski sat
Kritika Malbranšova stajališta
Stajalište arifa
Sumiranje stajališta o Božijoj zakonitosti i Božijem običaju
Slika poretka egzistencije u pogledu arifa
- Pitanje mudžize (nadnaravnog djela)
Mišljenje filozofa
Mišljenje ašʻarija
Mišljenje Malbranša
Treći govor
ČOVJEK
Negiranje Aristotelovog čovjeka
Pitanje prisile
Potpuna prisila je oprečna unutarnjem osjećaju
Motiv kreiranja teorije stjecanja
Osnove i argumentacija Malbranša i ašʻarija
Prva faza: Bog je Stvoritelj naših djela
Druga faza: Mi nismo stvoritelji naših djela
Prigovor
Odgovor
Prigovor
Odgovor
Prvi dokaz
Drugi dokaz
Treći dokaz
Četvrti dokaz
Peti dokaz
Šesti dokaz
Treća faza: pripisivanje čovjeku njegova djela (treći put između prisile i prepuštanja)
- Stajalište ašʻarija (stjecanje)
- Riječ stjecanje
- Pojam stjecanje kod ašʻarija
Prvo mišljenje: Šejh Abu Al-Hasan Ašʻari (260-324)
Drugo mišljenje: Qādi Ebu Bekr Baqelāni (umro 403. H.g.)
Treće mišljenje: Imamul-Haramejn Džuwejni (419-478)
Sumiranje mišljenja ašʻarija o stjecanju
Kritika i analiza stajališta ašʻarija u vezi stjecanja
- Malbranšovo stajalište (ljubav apsolutnog dobra, Boga)
Šesto poglavlje
Mogućnost ašʻarijskog utjecaja na Malbranša i njegovo posuđivanje ašʻarijskih ideja
- Je li Malbranš proučavao ašʻarijsku školu?
Mogućnost Malbranševog pristupa ašʻarijskim djelima
- Ako je Malbranš čitao ašʻarijska vjerovanja, da li ih je smatrao beznačajnim?
ČETVRTI DIO
Okazionalizam: od nedozrelog ašʻarizma do čistog irfana
Prvo poglavlje: Nacrt rasprave
- Odlike po kojima se Ibn Arebi razlikuje od ašʻarija
- Poveznice i sličnosti ašʻarizma i irfana
- Gazali i irfan
- Transformacija iz ašʻarizma u irfan
- Razlika između mistične intuicije i mističke imaginacije
- Malbranš, ašʻarizam i irfan
Drugo poglavlje: Okazionalizam i irfan
- Antropologija
- Razlika između ašʻarijskog fatalizma i ostvarenja Božije blizine kroz pohvalne namaze
- Vrijedi li blizina nafilama samo za arife?
- Zašto svi ne mogu da imati duhovno viziju ove blizine?
- Razlika između teološkog i irfanskog determinizma
- Teorija stjecanje kod ašʻarija i kod arifa
- Irfanski okazionalizam i savršeni čovjek
- Primjer savršenog čovjeka
- Nužnost slijeđenja na duhovnom putu
- Spoznaja Boga i ontologija
- Spoznaja duše
- Svijet je ogledalo Boga i Bog je ogledalo svijeta
Bog je ogledalo stvorenog
Stvoreno je ogledalo Boga
- Jedinstvo u djelima i jedinstvo egzistencije (wahdetul-wudžud)
Vi ste siromasi u Allaha
Gospodar tvoj odredio je da se samo Njemu robuje
- Irfanski okazionalizam i uzročno-posljedični poredak
Ukidanje uzroka
Okazionalizam
Stepen iznad stepena razuma
Uspostavljanje uzroka
Kazalo biblijskih knjiga
Kazalo imena
Kazalo grupa, škola i pravaca
Kazalo stručnih pojmova
Kazalo geografskih pojmova, vremena i jezika
Bibliografija
Izvori
O autoru