Abdullah Bošnjak je rođen u Bosni – Livnu 1584. gdje je stekao osnovno i srednje obrazovanje. Nakon toga studije nastavlja i dovršava u Istanbulu.

Nakon toga nekoliko godina provodi u Bursi stječući i naučavajući dopunske znanja iz sufijske književnosti pred tada poznatim autoritetom Šejhom Hasanom Kabaduzom. 1636. Potom kreće na putovanje po Egiptu, Siriji i Arabiji. Tako se obreo u Meki gdje i obavio hadž.

U povratku iz Hidžaza izvjesno vrijeme boravi u Damasku u blizinu turbeta Ibn Arebije gdje se poptuno posvetio proučavanju njegovih djela. Na povratku u Istanbul odlučio je posjetiti Konju u nakani da zijareti turbeta Mevlane Dželaluddina Rumija i Sadruddina Qunjavija. Ondje će se provesti svoje posljednje godine život, razboljeti i umrijeti (1644). Ukopan je uz turbe Šejha Sadruddina Qunjavija,a po njegovoj oporuci na njegovom mezaru stoji epitaf: “Ovo je mezar Allahova usamljenika na Zemlji i nebu Njegovu, Abdullah (sluga Allahov) Bošnjaka, Rumije Bajramije.” Među brojnim i izuzetnim komentarima Ibn Arebijeva djela “Fususul-hikam” postoji o ono što ga je napisao Bosanac Abdullah ef. Bošnjak bin Muhameda El-Bosnawija, šejh i sljedbenik bajramiskog malamijskog tarikata. Njegov komentar “Fususa” je smatra jednim od najboljih napisanih. Abdullahom Bošnjakom se bavio najveći japanski orijentalist slavni profesor Toshihiko Izutsu. Danas na Kyoto Univerzitetu u Japanu predano radi Yasushi Tonaga, učenik Toshihiko Izutsua, na katedri za islamsku filozofiju. Yasushi Tonaga je priredio kritičko izdanje rukopisa Abdullaha Bošnjaka. Na drugom kraju svijeta u Americi Abdullah Bošnjak plijeni pažnju velikih mislilaca današnjice kao što je William Chittick profesor sa Stony Brook Univerziteta u New Yorku.

Koliko je velik u svijetu Abdullah Bošnjak dovoljno govori činjenica da je Sejjid Husejn Nasr profesor na državnom Univerzitetu u New York-u u razgovoru sa akademikom Rešidom Hafizovićem, dok je on pripremao Abdullahov komentar na Ibn Arebijevo djelo Fusus na bosanski jezik, rekao: “Ako Vi kolega prevedete komentar Abdullaha Bošnjaka na Ibn Arebijev “Fusus” na bosanski jezik, ne samo da ćete ga vratiti kući nego će Bošnjak zauzvrat vas dignuti u sami svjetski intelektualni vrh, jer on tamo pripada, i zemlju Bosnu pozicionirat među narode koji pripadaju svjetskoj duhovnoj eliti.”