27. Spominjali smo već da svaka nepotupunost koja se kreće ka svojoj potpunosti mora na to kretanje biti potaknuta od strane nekog pokretača. Zaključili smo i to da se taj pokretač već otprije mora odlikovati onom potpunošću kojoj ono što je u kretanju teži. Također, izvjesno je da se pokretač mora odlikovati svakom vrstom supremacije … Opširnije
25. Nakon svega kazanog nameću nam se nova pitanja o čovjeku i njegovom biću. Prije svega, nije teško zaključiti da čovjek ne može težiti ka nečemu što za njeg predstavlja potpunu nepoznanicu i o čemu ne zna apsolutno ništa. Svako ko teži ka nečemu mora posjedovati izvjesno znanje o onom za čime traga, odnosno imati … Opširnije
23. Bilo bi dobro da zaključke koje smo izveli o odnosu tijela i duše ustanovimo kao dva nova principa: Čovjek je jedinstvena osobenost sačinjena od duše i tijela Sve akcije tijela nadahnute su aktivnošću duše Dosad smo mogli zaključiti da je duša nešto što je različito od tijela, te da svoju egzistenciju u čovjeku manifestira … Opširnije
21. Naprijed smo u vezi s dušom ili nefsom postavili brojna pitanja, kazavši da ćemo u narednim lekcijama nastojati iznaći odgovore na njih. Spomenuli smo dosta mogućnosti, a istinitost ili neistinitost svake od njih bismo morali dokazati valjanim i neosporivim dokazima. Ono što dosad možemo držati za nesporno jeste da svi mi posjedujemo tijelo kao … Opširnije
19. Znači, u prethodnoj smo lekciji zaključili da je ono što svako od nas misli kad kaže “ja” nešto drukčije od našeg tijela. Dokazali smo da to postoji kroz primjer ljudskog razmišljanja. Rekli smo da čovjek pri dubokom razmišljanju sasvim zaboravlja na svoje tijelo, ali nipošto ne poništava time svoje jastvo. U ovoj lekciji ćemo … Opširnije
17. I u ovoj lekciji nastavit ćemo s našim dijalogom: P – Pitao sam kako vas vaš učitelj vodi od neznanja ka znanju, pa ste mi odgovorili da on priča, a vi slušate, te tako, malo po malo, učite. No, na koji način znanje stiže do vas putem onog što učitelj govori? Obratite pažnju, glasovi … Opširnije
15. Izvedimo sada iz naše rasprave o dobru i zlu još jedan zaključak: Svaka stvar je u svojoj biti dobra, a zlom se naziva tek pri usporedbi s nečim drugim ili u odnosu na neki drugi egzistent. Spominjali smo primjere, vidjeli smo kako različiti ljudi različito reagiraju na vjetar i kišu, te smo zaključili da … Opširnije
13. Kažimo sada još nešto što je u vezi s prethodnom lekcijom: Ibn Sina u svom poznatom djelu “Šifa” na jednom mjestu spominje da bi ljudska pljuvačka, ako bi se našla u ustima zmije, na zmiju djelovala kao otrov, naročito ako se radi o pljuvački postača. U okviru naše rasprave o pojmovima dobra i zla … Opširnije
11. Saznali smo da se egzistencije kreću od manjkavosti ka vlastitoj potpunosti. Ukazali smo i na to da je svaka stvar potpuna u odnosu na samu sebe, ali da je manjkava u odnosu na viši stupanj egzistencije. Umjesno je sada kazati nešto više o ovom pitanju, a potom ćemo se ponovo pozabaviti samim kretanjem. Znamo … Opširnije
9. Iz dosadašnjih rasprava zaključili smo da sve ono što se kreće ka svojoj konačnosti ili potpunosti nije slučajno, te stoga posjeduje neku vjeru ili uvjerenje. Ovo možemo definirati i kao deveti postulat koji izvodimo. Sve ono što kretanjem doseže svoju potpunost posjeduje neko uvjerenje. A sada je red da kažemo nešto o kretanju i … Opširnije
7. Dosad smo, znači, unekoliko shvatili da među različitim egzistencijama u svijetu postoji neka vrsta povezanosti. Možda sve one stoje u nekoj općenitoj povezanosti, ali mi to još nismo uspjeli dokučiti. Ipak, tek smo na početku puta. Vratimo se sada ponovo onom čime smo se bavili u prethodnoj lekciji. Želimo li istražiti naprimjer proces razvoja … Opširnije
5. Kazali smo, dakle, da osim postojanja nema druge zbilje. Postojimo mi sami i sve ono što vidimo i poimamo, sve ono što osjećamo i razumijevamo. Svuda uočavamo tragove postojanja i egzistencija je sve ono dokle seže ljudska misao. Saznali smo, tako, da su sofisti bili u zabludi i da su zagovarali neodbranjive stavove. Zar … Opširnije
3. Postavimo sada pitanje: Da li je ono u što se mi osvjedočujemo zbiljsko ili ne? Drugim riječima, da li je čitav ovaj svijet postojanja možda obična fatamorgana. Da li se mi, ustvari, varamo i treba li, možda potpuno zanijekati svaku stvarnost onog što vidimo i držati da je čitav ovaj svijet tek plod naše … Opširnije
1. Egzistencija (vudžud) jeste nešto u što se možemo osvjedočiti. Egzistiramo mi sami, a egzistira i sve ono što je oko nas. Mi, ustvari, i nismo ništa doli egzistencija; egzistenciju svuda pronalazimo i vidimo. Egzistencija je, ustvari, naše postojanje ili bivstvovanje. Nasuprot njoj stoji i nepostojanje ili nebivanje. No, s obzirom da je neegzistencija ništa, … Opširnije