UDK 1 Aristoteles (049.3)

Knjiga naslova Stagiranin najnovija je znanstvena publikacija Željka Kaluđerovića, profesora na Filozofskom fakultetu u Novome Sadu. Iako je riječ o novosadskom profesoru crnogorskih korijena, možemo slobodno istaknuti da je njegovo znanstveno stvaralaštvo blisko i bosanskohercegovačkom čitateljstvu, s obzirom na to da je svoju prethodnu knjigu Rana grčka fi lozofi ja objavio upravo u Bosni i Hercegovini. Osim znanstvene poveznice s Bosnom i Hercegovinom ne treba zanemariti ni činjenicu da na Univerzitetu u Tuzli, tačnije na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta, kontinuirano od samog osnivanja Odsjeka predaje antičku fi lozofi – ju i nekoliko modula iz praktičke fi lozofi je i historije fi lozofi je. Kad je riječ o njegovoj knjizi Stagiranin, iz samoga naslova možemo neposredno detektirati da djelo govori o Aristotelovoj fi lozofi ji, a sastoji se od tri poglavlja, kratkog pogovora, te liste skraćenica i priloga bibliografske naravi. Prvo poglavlje knjige Kaluđerović je naslovio grčkom riječju Prolegomena. U navedenom dijelu štiva se, zapravo, razviđa va žnost Aristotelove zaostavštine za historiju fi lozofi je koja je nesumnjivo, kako je dobro poznato, nemjerljiva. Ipak, ovaj put se saznaje, katkad na našemu jeziku zanemaren ali izuzetno vrijedan historiografski podatak, da su u Stagiraninovoj fi lozofi ji inkorporirana i filozofska učenja prethodnika, zbog čega se Arisotel može smatrati i prvim historičarem fi lozofi je, s obzirom na to da je cjelokupnu dotadašnju fi lozofsku tradiciju razviđao iz znatno bliže temporalne, ali i duhovne razdaljine…