Uzvišeni Bog kao tema promišljanja prisutna je od pojave čovjeka. Štaviše, Uzvišeni Bog predstavlja glavnu os i kamen temeljac svih nebeskih pa i drugih religija na kojem se razvija i gradi specifičan pogled na svijet svake škole učenja. Drugim riječima kazano, onako kako se čovjek odredi u vezi s pitanjem Boga sva ostala čovjekova pitanja poprimaju tu boju. To posebno vrijedi kod definiranja smisla čovjekova postojanja.
Osnovna misija svih vjerovjesnika tokom povijesti čovječanstva nije bila da dokažu postojanje Boga, nego da Boga približe čovjeku, da čovjeka pomire s Bogom i opišu Ga onako kako to Njemu priliči.
Prirodno je bilo da jedna ovako važna tema bude predmetom i našeg zanimanja. Sukladno tome, četrnaesti broj Žive baštine posvećen je Uzvišenom Bogu u svjetlu filozofije i irfana. Naravno, pri ovom velikom zadatku bili smo potpuno svjesni svojih slabosti i ograničenja, ali se nadamo da smo bar u maloj mjeri, koliko kap u moru, pridonijeli rasvjetljavanju nekih pitanja koja se odnose na Uzvišenog Boga. Ovo će biti imperativ i u našem daljnjem radu.
Prvi rad je izlaganje uvaženog profesora Reze Akberijana pod naslovom “Uzvišeni Bog u filozofiji Mulla Sadre” u okviru simpozija koji je održan 2005. godine na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu o temi filozofska misao Mulla Sadre. Profesor Akberijan, kao vrstan poznavalac misli Mulla Sadre, uspio je na veoma lijep i koncizan način, koliko to dozvoljava okvir jednog ovakvog rada, predstaviti najvažnije Mulla Sadrove postavke o Uzvišenom Bogu. Inače, prof. dr. Reza Akberijan je kao profesor predavao na više univerziteta u Iranu, a u Sjedinjenim Američkim Državama je boravio od 2001. do 2002. godine na Univerzitetu Georgetown u svojstvu istraživača, a od 2002.
do 2004. godine na Univerzitetu “George Washington” u svojstvu istraživača i gostujućeg predavača. Član je više naučnih instituta, a među njima i Međunarodnog instituta “Mulla Sadra” u Teheranu.
U drugom radu moja malenkost je nastojala da ponudi odgovor na neka najvažnija pitanja u vezi s poznatom predajom “Ko spozna sebe (dušu) sigurno je spoznao i svoga Gospodara.” U radu je prije svega dokazana neispravnost mišljenja onih koji ovu predaju uzimaju kao potvrdu da je spoznaja Boga nemoguća, jer da je tako, to bi značilo da su zatvorena sva vrata spoznaje i izgubio bi se smisao stvaranja čovjeka. Poznato je da ova predaja ima više od stotinu tumačenja, a mi smo ovom prilikom napravili sažetak nekih njezinih najvažnijih filozofskih i irfanskih tumačenja.
Uvodnik
Amar Imamović
[tags]