Autor prvog rada u ovom broju Žive baštine je Peter Adamson, Amerikanac koji živi u Minhenu i na tamnošnjem Univerzitetu “Ludwig-Maximilians” predaje kasnu antičku i arapsku filozofiju. Jedan je od zapaženijih filozofa na Zapadu danas, zbog čega posebno ima zahvaliti svom sedmičnom podcastu u kojem nastoji filozofiju jednostavnim jezikom približiti široj publici. Rad ispituje reakcije na ideju koja se od 12. do 13. stoljeća javlja na islamskom Istoku o tome da su kod aktivno svjesnih samospoznaja subjekt i objekt mišljenja istovjetni, s tim da Ibn Sina i na ljude i na Boga primjenjuje moto da je samospoznavalac “um, umujući i umovano (‘aql, ‘āqil, ma‘qūl)”. Odgovori na ovaj problem uključivali su ideju da je samospoznavalac “prisutan” sam sebi, odnosno da su ovdje subjekt i objekt različiti samo po “aspektu” (i‘tibār).
Razum i racionalnost u Kur'anu prijevod je dijela knjižice Ibrahima Kalina koja je zasnovana na temeljitom proučavanju povijesti filozofije. Ovaj rad analizira kategorije razuma i racionalnosti unutar islamskog intelektualnog konteksta, kako ga je oblikovala temeljna teorija koja leži u osnovi Kur’ana i koji je razvila islamska teološka i intelektualna tradicija. Predmetni tekst ističe da razum, ne bivajući samostalan entitet, djeluje unutar većeg konteksta egzistencije, inteligibilnosti i moralnog promišljanja. Racionalnost se pojavljuje u kontekstu značenja i znakovitosti koji nadilaze unutarnje procese pojedinačnog čovjekovog uma.
U radu pod naslovom “Čovjek kao odraz vječne svjetlosti: ljudsko biće u muslimanskoj (pro)duhov(lje)noj literaturi” Haris Dubravac izlaže gledišta o ljudskom biću na koja nailazimo u muslimanskoj (pro)duhov(lje)noj literaturi, koju su ponajviše oblikovali muslimanski autori iz područja tesavvufa i islamske filozofije. U prvom dijelu govori se o odnosu između nevidljive i vidljive zbilje, odnosno skrivenog i očitovanog svijeta u čovjeku kao halifi. Potom se govori o ljudskim težnjama ka dostizanju duhovnog savršenstva te o onome što takvo savršenstvo podrazumijeva. Nakon toga slijedi dio o čovjekovoj zadaći i o onome što mu osigurava posebno mjesto u poretku egzistencije. Izvršenje tog zadatka i ozbiljenje spomenutog savršenstva vodi do dobročinstva, zbog čega se autor kratko osvrće i na njega. U posljednjem dijelu predstavljena je veza između čovjeka kao sluge i Boga kao Služenog.
I za ovaj broj Hamza Halitović priredio je prijevod poslanice O stanjima djetinjstva Šihabuddina Suhrawardija, s kratkim uvodnim napomenama o životu i djelu Šejh Išraka. To je četvrta do sada prevedena poslanica iz radionice Hamze Halitovića za ovaj časopis. Među Suhrawardijeva djela, koja su poznata kao “kratke vizionarske poslanice”, spada Risālah fi hālāt el-tuflijjah (Poslanica o stanjima djetinjstva). Ova poslanica govori o procesu stjecanja znanja pred duhovnim učiteljem.
Rad “Ruža u kamenu – vizuelna kultura i tradicija žena derviša u Sarajevu”, autorica Rosane Ratkovčić i Melihe Teparić, bavi se tradicijom žena derviša u Sarajevu, koju možemo pratiti od 16. stoljeća, a odjeci ove tradicije prisutni su i u našem vremenu. U članku su predstavljene neke od najpoznatijih žena derviša (dervišhana) koje se spominju u povijesti Sarajeva. Autorice su istražile ženska turbeta i nišane u Sarajevu i njegovoj okolici i navele lokalne predaje i legende koje se povezuju sa ženama sahranjenim u ovim mezarima. Tokom istraživanja došlo se do zaključka da je oblik rozete, ruže odnosno đula (gül) najznačajniji motiv vizuelne kulture žena derviša.
Merjem Kasumović potpisuje rad pod naslovom “Šejh Ešrefoglu Rumi, turski pjesnik i mutesavvif petnaestog stoljeća” u kojem je predstavljen jedan od važnih predstavnika turske tesavvufske književnosti koji je živio u Izniku i Bursi. U radu se izlažu osnovni podaci o njegovom životu i duhovnom putu. Premda je Rumi sprva bio pripadnik bajramijskog derviškog reda, čiji je rodoslovnik šejh Hadži Bajram Veli, njegov sejri-sulūk odvest će ga kasnije do sirijskog grada Hame i šejha kadirijskog tarikata Husejna Hamevija. Zahvaljujući tome, Ešrefoğlu Rumi postat će eponim ešrefijskog kola kadirijskog tarikata. Osim osnovnih biografskih podataka u radu su predstavljena i djela Ešrefoğlu Rumija te odabrani primjeri poezije iz Šejhova Divana.
U tekstu “Islamski i kur'anski motivi u književnosti Geoffreya Chaucera: Kanterberijske priče” Dženan Mušanović analizira kur'anske, islamske i orijentalne motive u djelima ovog engleskog književnika. Nastojao je istražiti na koje su načine islam, islamska tradicija i kultura, Kur'an i poslanik Muhammed inspirirali i potakli Chaucera na pisanje nekih od njegovih djela.
Ovaj broj časopisa zaključujemo sa dva prikaza. Prvi je prikaz knjige Rana grčka filozofija, autora Željka Kaluđerovića, u izdanju Hijatusa, Zenica (2017), a potpisuje ga Ibro Mulić. Drugi prikaz priredio je Haris Dubravac, a riječ je o prijevodu knjige The Essence of Reality: A Defense of Philosophical Sufism (Suština stvarnosti: odbrana filozofskog sufizma), autora ‘Aynu al-Quḍāta Hamedanija, a čiji je prevodilac na engleski jezik Mohammed Rustom. Knjiga je objavljena u izdavaštvu New York University Pressa 2022. godine.