Dvadeset sedmi broj časopisa Živa baština otvaramo tekstom akademika Rešida Hafizovića i analizom genocida, koji je, kako sam autor kaže, najmračnija strana ljudske prirode i ljudske civilizacije a koji je veoma složen i u svojoj zloćudnosti veoma nijansiran, jer je u isti mah i masovni zločin, politicid, kulturocid, epistemicid, ekocid, religiocid i democid. Profesor Hafizović pojašnjava islamski odgovor o ovoj najmračnijoj pojavi u ljudskom rodu, a to je “teologija genocida”, koja u prvome redu mora razmotriti razlog zbog kojeg je smrt svakog nedužnog čovjeka, prema vjerujućoj i mislećoj tradiciji islama, jednaka pomoru cijelog ljudskog roda.
U radu pod naslovom “Russellov ‘Introduction’ u Wittgensteinov Tractatus Logico-Philosophicus”, koji potpisuje Safer Grbić, nastoji se predstaviti Russellovo razumijevanje temeljnih Wittgensteinovih učenja dovodeći ih u vezu s Wittgensteinovim primjedbama o Russellovom nerazumijevanju, pa se, na tome tragu, hipoteza rada ogleda u dokazivanju Wittgensteinovih primjedbi o Russellovome nerazumijevanju koje nalazimo u pismima, ali i izlaganjem temeljnih primjera Russellovog (ne)razumijevanja Wittgensteinova učenja u Russellovom “Introductionu”.
Davud Efendić i Orhan Jašić u radu pod naslovom “Percepcija Ibn Arebijeve teologije u znanstvenom opusu Abdurahmana Adila Čokića” oživljavaju lik Tuzlaka Abdurahmana Čokića i njegovo djelo koje svjedoči da je Ibn Arebijeva teološka misao oduvijek zauzimala posebno mjesto u bosanskoj teološko-filozofskoj tradiciji te da se o njoj pisalo još za vrijeme Kraljevine Jugoslavije i to latiničnim pismom. U tekstu je prezentirana Čokićeva teološka percepcija nekoliko Ibn Arebijevih pojmova te ukazano na njihovu povijesnu relevantnost u intelektualnom bosanskohercegovačkom diskursu.
U radu “Prilog proučavanju filozofije ljepote u opusu Muhameda Sejfudina Iblizovića” autora
Ibre Mulića u ovom broju Žive baštine predstavljamo drugog mislioca sa područja Bosne, Muhameda Sejfudina Iblizovića, koji je svojim djelovanjem obilježio drugu polovinu 19. stoljeća. Promičući tesavvufsku misao halvetijskoga derviškog reda, Iblizović je ostavio neizbrisiv trag u filozofsko-religijskoj i kulturnoj historiji Bosne i Balkana. Djelujući u jednom burnom periodu, odigrao je značajnu posvećeničku ulogu koja do sada nije bila u dovoljnoj mjeri rasvijetljena. Stoga je ovaj rad zamišljen kao doprinos u rasvjetljavanju lika i djela halvetijskoga šejha i gnostika koji je, djelujući u spomenutom periodu, iza sebe ostavio divan te sagradio tekije u Sarajevu, Rudom, Višegradu, Tuzli, Bijeljini i Zvorniku (Divič).
Amina Arnaut u radu “Začetak religiologije i filozofije religije u publikacijama Islamske zajednice između dva svjetska rata” analizira društveno-povijesni kontekst koji je uvjetovao nastanak nesistematizirane škole religiologije na području Bosne i Hercegovine u prvoj polovini dvadesetog stoljeća na tadašnjoj prestižnoj Višoj islamskoj šerijatsko-teološkoj školi (VIŠT), te se osvrće na važne religiološke temate koji su začeti u periodu između dva svjetska rata, s posebnim akcentom na definiranje vjere, religije, filozofije religije, numinoznog u religiji i na krizu religioznog čovjeka.
U radu “Recepcija oblika komunikacije u ilahijama na primjeru publikacije Ilahije ‒ poruke Seida Strika” autorica Senella Krehić-Fočak razmatra komunikacija u ilahijama u svesci Ilahije ‒ poruke Seida Strika, istaknute ličnosti iz oblasti sufizma odnosno tesavvufa u Bosni i Hercegovini. Promatrano iz ugla komunikacije, pokušalo se odgovoriti na pitanje koje su to specifičnosti ilahija poredanih ukrug za koje autor publikacije navodi da su praktikum tarikata.
Dvadeseti i sedmi broj Žive baštine završavamo prijevodom kratke ali značajne poslanice Crveni intelekt od Šihabuddina Suhravardija. Prijevod i uvodnu studiju s korisnim informacijama donosi Hamza Halitović. Poslanica je pisana simboličkim jezikom i izražava Suhravardijevo shvatanje duhovnosti i filozofije. Djela Šihabuddina Suhravardija mogu se podijeliti na pet osnovnih kategorija: obimna doktrinarna djela, kraća doktrinarna djela, vizionarske poslanice, komentare i prijevode, dove i virdove. Jedna od njegovih vizionarskih poslanica je djelo Aql-e sorh (Crveni intelekt), kojom otvaramo i niz prijevoda njegovih drugih poslanica.
[tags]