Tematski koncept za koji smo se opredijelili u 22. broju Žive baštine s jedne nam je strane donio tugu, jer smo ga posvetili rahmetli prof. Samiru Begleroviću, a s druge radost što možemo publicirati njegove naučne radove i doprinijeti čuvanju njegove naučne zaostavštine te tako držati živim sjećanje na njegovu plemenitu dušu. Naučni značaj nekih ljudi i njihovo mjesto u srcima drugih bivaju jasni tek s odlaskom takvih ljudi s prolaznoga svijeta. Jedan od njih sigurno je profesor Samir Beglerović, što je posvjedočila i lavina duboko emotivnih reakcija na vijest o njegovoj preranoj smrti.
U tekstu kojim otvaramo ovaj broj Žive baštine Kenan Čemo, blizak prijatelj rahmetli prof. Samira Beglerovića, ispisuje retke nabijene emocijom i živim sjećanjima, uokvirene u kratke, ali vrlo dirljive sekvence iz života rahmetli profesora, nad kojima treba zastati i zamisliti se. Tekst je ujedno topla preporuka svim onim mladim ljudima koji su tek zakoračili na put nauke i koji svoj život žele uskladiti s islamskim edebom.
Tri naredna rada zajednički su autorski radovi rahmetli prof. Samira Beglerovića i prof. dr. Adnana Silajdžića, njegova mentora i kolege s katedre. Dva od njih, “Nepotpuna cjelina: aktuelni izazovi pluralnog religijskog života za muslimane Bosne i Hercegovine” i “Postratna literatura apokaliptičnog sadržaja među muslimanima Bosne i Hercegovine” u cijelosti se bave akutelnim društveno-vjerskim temama te su vrlo angažirani i vrijedni pažnje jer dolaze iz pera eminentnih profesora koji promišljaju društvo u sadašnjem vremenu. Treći zajednički rad prof. Adnana Silajdžića i prof. Samira Beglerovića “Pravovjernost kao uzrok ranomuslimanskih teološko-političkih podjela” zaranja u daleku prošlost i nastoji kritički proučiti društveno-religijske aspekte pojave prvih akaidskih odnosno vjerskih pitanja te ranih teoloških škola (hanbelije, haridžije, murdžije) koje su artikulirali u zasebnim i kraćim cjelinama.
U prvoj zamisli 22. broj Žive baštine trebalo je da bude posvećen Sejjidu Huseinu Nasru i njegovu radu, ali zbog prethodno istaknutih razloga časopis je poprimio drugu boju i sadržaj. Međutim, to nas nije spriječilo da ovaj put objavimo dva rada koji se bave analizom Nasrove misli te prijevod jednog njegova rada.
Magistar Haris Dubravac u autorskom radu analizira odnos, odnosno sukob tradicije i modernizma u Nasrovim djelima. U ovom radu spomenuto nesuglasje prikazano je kroz Nasrove kritike modernizma s tradicionalne tačke gledišta, s osvrtom na ono što Nasr podrazumijeva pod tradicionalnim islamom koji je neodvojiv u kontekstu ovog diskursa.
U nastavku donosimo prijevod rada Ibrahima Kalina u kojem on pokazuje da pitanje nauke zauzima središnje mjesto u Nasrovom mišljenju. Slijedeći dvostruku strategiju, Nasr se ne zadovoljava kritikom moderne zapadne nauke, te stoga svoje zamjensko gledište o nauci predstavlja na osnovu tradicionalnih doktrina. Snažan naglasak Nasr stavlja na razliku između tradicionalnog i modernog, odnosno svetog i svjetovnog.
Magistar Bajram Dizdarević priređuje nam prijevod Nasrova rada “Islam i muzika – pravna i duhovna gledišta”, u kojem autor iznosi svoja stajališta o muzici u islamu, temi koja je do sada veoma malo obrađivana, pa će ovaj rad djelomice popuniti tu prazninu.
U radu “Ibn ‘Arebijeva kosmologija – uvodna razmatranja” dr. Kenan Čemo iznosi upravo navedena razmatranja Ibn ‘Arebijeve kosmologije, iz koje se dalje razvijaju i sva ostala u analitičkome smislu. Riječ je o razvijanju “Predaje o Skrivenoj riznici i Dahu Svemilosnoga” kao uzroku sveg stvaranja i temelja za iscrtavanje u sufizmu pet poznatih prisutnosti ili pet hadrata.
Hafiz dr. sc. Edin Dedić u radu “Teološko-sufijsko učenje o vilajetu (prijateljstvu s Bogom)” izlaže osnove učenja o vilajetu unutar konstitutivne i interpretativne tradicije islama. Pojam vilajeta pripada najranijem sufijskom iskustvu, iako će, kakav je slučaj i s teološkim i pravnim doktrinama, iscrpno biti tumačen tek nekoliko stoljeća kasnije kao jedno od najvažnijih i najsloženijih pitanja o kojem su raspravljali čuveni sufijski učitelji poput Ibn ʻArebija.
Posljednji rad ovog broja posvećen je kratkom prikazu i uspoređivanju prijevoda “Ajeti-nura” (Ajet Svjetlosti).
Dvadest drugi broj Žive baštine završavamo intervjuem s Williamom C. Chitticom, svjetski poznatim stručnjakom za islamsku duhovnost, danas redovim profesorom na Univerzitetu “Stony Brook”. Ovaj intervju ujedno se podudara s vremenom objavljivanja prijevoda njegova djela Sufijski put ljubavi na bosanski jezik.
[tags] Uvodnik