William C. Chittick

Savršeni čovjek kao prototip sepstva u Džamijevom sufizmu

Sažetak/AbstractKljučne riječiVezani radoviSažetak/Abstract UDK 141.336 Savršeni čovjek predstavlja čovjekovo sepstvo na posljednjem stupnju savršenstva i ozbiljenja. Ne postoji ništa iznad ovog stupnja što bi čovjek mogao pojmiti. Može se kazati da je iznad toga samo božansko i apsolutno Onstvo ili Sepstvo. Tako se može kazati da savršeni čovjek u sebi smiruje sva ontološka stanja Boga, ... Opširnije

Božanski korijeni ljudske ljubavi (Ibn Arebijeva filozofija ljubavi)

Sažetak/AbstractKljučne riječiVezani radoviSažetak/Abstract UDK 1:28 “Tada će shvatiti, kada se zastor podigne, da su jedino Boga voljeli ali su bili pokriveni imenom stvorene stvari”. Chittic ovaj članak završava gore citiranim riječima od Ibn Arebija koje u biti sažimaju cjelokupnu Ibn Arebijevu i sufijsku filozofiju ljubavi a kroz nju filozofiju stvaranja i uopće smisla postojanja. Namjera ... Opširnije

Prikaz knjige William C. Chittick Sufijski put spoznaje: Ibn Al-̒Arabijeva metafizika imaginacije

Sažetak/AbstractKljučne riječiVezani radoviSažetak/Abstract William C. Chittick, Sufijski put spoznaje: Ibn al-̒Arabijeva metafizika imaginacije, S engleskog preveo prof. dr. Rešid Hafizović Naučnoistraživački institut “Ibn Sina”, Sarajevo 2021. UDK  28:141.336 (049.3)   Moje oči ne zure u drugo doli u Lice Njegovo, Moje uči nikad ne slušaju Drugo doli riječi Njegove. (Futuhāt II, 459) Kao izdavački poduhvat, ... Opširnije

Perzijski filozof Bābā Afḍal Kāshānī

Sažetak/AbstractKljučne riječiVezani radoviSažetak/Abstract U ovom tekstu se govori o životu i djelu perzijskog filozofa Afḍal al-Dīna Kāshānīja, poznatog i kao Bābā Afḍal. On je prema autorovom mišljenju iznesenom na drugim mjestima, najvažniji islamski filozof i ličnost koja zapravo ovaploćuje islamsku filozofsku tradiciju. Prvo se govori o životu ovog savremenika Suhrawardīja al-Maqtūla, Ibn Rushda i Ibn ... Opširnije

Cilj religije je sjedinjenje s Bogom, a znanje je sredstvo postizanja tog cilja (Intervju s Williamom C. Chittickom)

Sažetak/AbstractKljučne riječiVezani radoviSažetak/Abstract Razgovor vodili: Amr Imamović i Haris Dubravac Ključne riječi [tags] Vezani radovi Knjige i članci Williama C. Chitticka u ruhu bosanskoga jezika Savršeni čovjek kao prototip sepstva u Džamijevom sufizmu Uvodnik urednika Božanski korijeni ljudske ljubavi (Ibn Arebijeva filozofija ljubavi) Uvodnik urednika Uvodnik urednika U traganju za ljepotom: promišljanja o islamskoj umjetnosti ... Opširnije

Osnovni filozofski pojmovi

Sažetak/AbstractKljučne riječiVezani radoviSažetak/Abstract Svrha ovog poglavlja iz knjige William C. Chitticka The Heart of Islamic Philosophy jeste prikazati značenje i upotrebu dijela osnovne terminologije iz islamske filozofije. Autorova nakana ovdje jeste samo postepeno upoznati čitaoce s određenim riječima i navesti ponešto od njihovog korištenja u filozofskoj tradiciji, s naglaskom na upotrebu Bābā Afḍala, koji je, ... Opširnije

Nacrt Fususa (Naqšul-fusus)

Sažetak/AbstractKljučne riječiVezani radoviSažetak/Abstract UDK 1 Ibn Arebi U pisanoj baštini Muhjiddina ibn Arebija posebno mjesto zauzima njegovo djelo Dragulji mudrosti (Fususu’l-hikem) koje mnogi smatraju sižeom njegove teozofske i irfanske misli. Ali malo je poznato da je Ibn Arebi napisao i skraćenu verziju ovog djela, pod naslovom Nacrt Dragulja (Nakšu’l-fusus) kojim se bavimo u ovom radu. ... Opširnije

Knjige i članci Williama C. Chitticka u ruhu bosanskoga jezika

Sažetak/AbstractKljučne riječiVezani radoviSažetak/Abstract UDK 929 Chittick, W.C. 28-1 : 81'255.2 Ovaj tekst se bavi prijevodima djela Williama C. Chitticka na bosanski jezik, dajući o njima određene napomene, a prije toga iznoseći kraću biografiju njihova autora. U ovom radu se vidi da je u posljednje vrijeme došlo do učestalijeg prevođenja knjiga i članaka na bosanski jezik ... Opširnije

Ljubav u islamskom mišljenju

Sažetak/AbstractKljučne riječiVezani radoviSažetak/Abstract UDK 28-1 Ljubav je od davnina privlačila pažnju brojnih muslimanskih učenjaka. Nadahnjujući se Kur’anom, hadisom, predislamskom poezijom i helenističkim naslijeđem, oni su objasnili prirodu ljubavi kako bi prikazali egzistencijalni smisao temeljnog učenja islama – potvrđivanje božanskog jedinstva (tevhid). U razdoblju od petog do šestog/jedanaestog do dvanaestog stoljeća došlo je do procvata ljubavne ... Opširnije

Svjetonazor islamske filozofije

Sažetak/AbstractKljučne riječiVezani radoviSažetak/Abstract UDK 28:1] Na samom početku autor razmatra vezu filozofije s islamskom tradicijom prikazujući važna filozofska pitanja u njoj. Zatim govori o kvalitetu i kvantitetu tvrdeći da je islamska misaona tradicija uvijek ustrajavala na prvom, dok moderno scijentističko mišljenje insistira na potonjem, šire govoreći u sljedećem potpoglavlju o osnovnim kvalitetima. Nakon toga, u ... Opširnije

Kur'an i sufizam

Sažetak/AbstractKljučne riječiVezani radoviSažetak/Abstract UDK 28-23 141.336 Sukladno autorovom mišljenju, sufizam se ponajbolje može razumjeti u odnosu na samo ustrojstvo islamske tradicije. Izrazita odlika sufijskog pristupa islamskoj tradiciji jest usredotočenje na stapanje duše s Božanskom Riječju, uvijek na osnovu obrasca koji je utvrdio Vjerovjesnik. Sufijski učitelji su često govorili o cilju islamske tradicije u vidu ostvarenja ... Opširnije

Ibn ‘Arebi: Kapija intelektualne tradicije

Sažetak/AbstractKljučne riječiVezani radoviSažetak/Abstract Pripadnici intelektualne tradicije su smatrali da je konačni cilj cjelokupnog islamskog naučavanja osvijestiti u ljudima njihovu vlastitu intelektualnu i duhovnu narav, a to je božanska slika koja se nalazi u srcu. Autor kada kaže da je Ibnu-l-‘Arebī kapija intelektualne tradicije, on koristi riječ intelektualno nasuprot prenesenom, odnosno misli na prepoznatu i spoznatu ... Opširnije

Bogovi moderniteta

Sažetak/AbstractKljučne riječiVezani radoviSažetak/Abstract UDK 17.021.1:28 2-157 Autor u ovome radu pokazuje kako su uzusi uma koji su doneseni modernitetom rijetko podudarni s islamskim naučavanjem, budući da ništa što karakterizira modernitet nije tevhid. Stoga, on naziva karakteristične crte moderniteta takthīrom, to jeste umnožavanjem stvarī i potvrđivanjem mnoštva bogova, što je doslovna suprotnost tevhidu, svođenju stvari na jedno, zapravo potvrđivanju Božije ... Opširnije