Analiza teorije Ibn Sinaa o nedokazivosti Božijeg postojanja argumentom (apriorni argument)
UDK 1 Ibn Sina Ibn Sina smatra da se Božije postojanje ne može dokazati argumentom. Pod argumentom ovdje misli na apriornu argumentaciju (dokaz kod kojeg se iz uzroka zaključuje posljedica, uzročna argumentacija) i koji se još naziva općim argumentom. U ovom radu, nakon navođenja vrsta argumenata i njihovih spoznajnih vrijednosti, pristupa se analizi Ibn Sinaova stajališta o nemogućnosti donošenja argumenta… Više
Utjecaj Avicennine filozofije u Evropi
UDK 1 Ibn Sina 1 (4 Abu Ali ibn Avicena jedan je od najvećih filozofa. Njegovo djelo čiji je utjecaj na zapadnu misao bio presudan jest Kitāb al-Shifā (Liječenje), neka vrsta filozofske Sume ili enciklopedije u osamnaest svezaka. Ovo je djelo značajno i stoga što je spretno spajalo Aristotelovo učenje s novoplatonizmom. U ovom radu daje se kratka recepcija Aviceninih… Više
Ibn Sina i zapadna misao u trinaestom stoljeću
UDK Ibn Sina 14 "12" Navedeni članak zasnovan je na predavanju koje je autor održao na Cambridgeu marta 1951, a koje se odnosi na život, djelo i utjecaj arapskog filozofa Ibn Sinaa. Ibn Sina je rođen 980. u Buhari, a umro je 1037. Svoj izuzetno aktivan život proveo je u Perziji, no gotovo sva njegova djela pisana su na arapskom.… Više
Ibn Sinaova vjerovjesnička filozofija
UDK 101.9 U ovom prilježnom radu autor predstavlja učenja Ibn Sinaa (Avicenne) – jedne od ključnih ličnosti u islamskoj filozofiji. Na početku navodi okolnosti u kojima se rodio Ibn Sina te ogroman opus njegovih radova, a zatim razmatra bitak i egzistenciju. Potom govori o luku uzlaska i luku silaska da bi nakon toga tretirao nadilaženje diskurzivnog znanja kako bi se… Više
Opći pregled Ibn Sinaove misli
UDK 101.9 U ovom radu, neopterećenom brojnim podnožnim napomenama, autor ukratko predstavlja život i djelo Ibn Sinaa (Avicenne) – jedne od ključnih ličnosti u islamskoj filozofiji. Na početku navodi osnovne životopisne činjenice i Ibn Sinaova glavna djela. Potom govori o filozofskom gledištu ovog mislioca koji spada u sami vrh peripatetičke filozofije. Nakon toga, razmatraju se njegova stanovišta vezana za logiku,… Više
Islam i muzika: Pravne i duhovne dimenzije
UDK 28:78] Autor u ovom tekstu govori o značaju muzike i njezinom neporecivom utjecaju na čovjekovu dušu, pri čemu naglašava da se spomenuto pitanje u pravnoj nauci ne može tretirati bez prethodnog upoznavanja s različitim muzičkim žanrovima, ali i s divergentim muzičkim kontekstima u kojima je muzika nastajala. Tako se, naprimjer, ono što bi se na Zapadu oslovilo muzikom, u… Više
Sveto protiv sekularnog: Nasr o nauci
UDK 001:141] Nasr, H.S Kratak uvid u Seyyed Hossein Nasrova šarolika djela pokazuje da pitanje nauke zauzima središnje mjesto u njegovom mišljenju, zbog čega se autor osvrće na nju. Slijedeći dvostruku strategiju, Nasr se ne zadovoljava kritikom moderne zapadne nauke, pa otuda predstavlja svoje zamjensko gledište o nauci na osnovu tradicionalnih doktrina. Snažan naglasak na razlici između tradicionalnog i modernog,… Više
Nesuglasje između Tradicije i modernizma u Nasrovom mišljenju
UDK 141 Nasr, H.S. U ovom radu bavimo se odnosom, odnosno sukobom Tradicije i modernizma u djelima Seyyeda Hosseina Nasra. Spomenuto nesuglasje bit će prikazano kroz Nasrove kritike modernizma s tradicionalne tačke gledišta, uz osvrt na ono što Nasr podrazumijeva pod tradicionalnim islamom, koji je neodvojiv od konteksta ovog diskursa. Prvo navodimo značenje Tradicije i modernizma, a onda odgovor, odnosno… Više
Odnos prema tradiciji kao odnos prema sveukupnosti bivstvujućeg
Ono što je signifikantno za muslimansku tradiciju, što je boji i umnogome predisponira, jest njezina uronjenost u tevhid, Božiju jednost (waḥdah), koncept toliko snažan i integrativan da sve djeliće muslimanske kulture i civilizacije saobražava i u svijetu pozicionira. Ustvari, sve drugo proistječe upravo iz tog principa ili predstavlja njegov odraz, s obzirom na to da taj princip predstavlja magistralni tok… Više
Osnovni filozofski pojmovi
Svrha ovog poglavlja iz knjige William C. Chitticka The Heart of Islamic Philosophy jeste prikazati značenje i upotrebu dijela osnovne terminologije iz islamske filozofije. Autorova nakana ovdje jeste samo postepeno upoznati čitaoce s određenim riječima i navesti ponešto od njihovog korištenja u filozofskoj tradiciji, s naglaskom na upotrebu Bābā Afḍala, koji je, prema autorovom mišljenju iznesenom na drugim mjestima, najvažniji… Više
Svjetonazor islamske filozofije
UDK 28:1] Na samom početku autor razmatra vezu filozofije s islamskom tradicijom prikazujući važna filozofska pitanja u njoj. Zatim govori o kvalitetu i kvantitetu tvrdeći da je islamska misaona tradicija uvijek ustrajavala na prvom, dok moderno scijentističko mišljenje insistira na potonjem, šire govoreći u sljedećem potpoglavlju o osnovnim kvalitetima. Nakon toga, u okviru ontološkog razmatranja, prikazuje odnos bitka i nalaženja… Više
Duhovni putnik u pogledu Henryja Corbina
UDK 140.8 Corbin H. Cilj je ovoga rada istražiti djela francuskog filozofa Henryja Corbina, ukazati na filozofsku problematiku odnosa subjekt – objekt, te na posljedice nekih filozofskih i mističnih elemenata svojstvenih duhovnom putniku, stavljajući narav njezina adresata u surječje drugih primalaca poruka Corbinovog opusa. Autor također govori o smislu glagola putovati te o vezi kazivača i lika kojemu se obraća.… Više
Izbor iz tradicionalnih spisa
UDK 2 -1 28 Tekst pred čitaocem je preuzet iz djela Henry Corbina Spiritual Body and Celestial Earth: From Mazdean Iran to Shi‘ite Iran, prijevod na engleski Nancy Pearson, Princeton University Press, USA, 1989, str. 118-179. Knjiga ima dva dijela. Prvi dio je naslovljen U susret imaginalnom dok je drugi dio posvećen prikazom glavnih ideja i spisa velikih božanskih mudraca… Više
Znanost o balansu i korespondenciji među svjetovima u islamskoj gnozi prema djelu Haydara Amulija iz VIII/XIV stoljeća
UDK 2 -1 141.33 Ovaj tekst je prevod jedno poglavlje knjige Temple and Contemplation od Henry Corbina. U islamskoj gnozi metafizički i mistički temelj znanosti o korespondencijama naziva se znanost o balansu (‘ilm al-mīzān). Ovu znanost, s kojom je ime Džabira ibn Hajjana osobito povezano, provodili su par excellence alhemičari. Budući da je to slučaj, značajno je, u mjeri u… Više
Mundus Imaginalis ili Imaginarno i Imaginalno
UDK 141.33 : 28] Ovaj tekst se bavi organom koji dopušta prodiranje u mundus imaginalis, selidbu ka osmoj klimi. Šta je organ koji potiče ovu selidbu – selidbu koja je vraćanje ab extra ad intra (od izvanjskog ka nutarnjem), topografska inverzija (upijanje)? To nisu ni čula niti sposobnosti fizičkog organizma, nije riječ ni o intelektu, već o težišnoj moći čija… Više
Stvaralačka imaginacija – “nebeska zemlja simbola”
UDK 2-1 Stvaralačka imaginacija je ta koja svakoj trijeznoj muslimanskoj duši, vjerujućoj i mislećoj, pokazuje stvari kakve one jesu, i otkriva joj sama suštinska lica entiteta višnjih svjetova, dok onoj koja to nije, uvijek pokazuje samo forme, maske i “prividna lica” stvari i pojava donjih svjetova. Takav odnos prema svakoj duši stvaralačka imaginacija ima u činu vjerovanja, u činu spoznavanja… Više